Promjene u nastavi i načinu studiranja

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Promjene u nastavi i načinu studiranja

Studenti će imati mogućnost da jedan semestar ili godinu studiraju bilo gdje u Evropi i da se vrate ponovo na banjolučki Univerzitet, rekao Ostoja Miletić

REFORMA nastavnog procesa u smislu novih studijskih programa završena je na banjolučkom Univerzitetu. U sveukupnim promjenama koje se dešavaju u visokom obrazovanju, studente svakako najviše zanimaju one koje se odnose na nastavu i način studiranja. Prema riječima prorektora za nastavu na banjolučkom Univerzitetu Ostoje Miletića, studenti sa integrisanim univerzitetom, kao i profesori, potpisuju ugovore u kojima su definisana sva prava i obaveze jednih prema drugima. - Integrisani univerzitet omogućava studentima horizontalnu i vertikalnu mobilnost. Studentima će biti pružena mogućnost da jedan semestar ili godinu mogu da studiraju bilo gdje u Evropi i da se vrate ponovo na svoj Univerzitet - objasnio je Miletić. U Zakonu o visokom obrazovanju, dodao je, definisano je postojanje samo redovnih studija. Međutim, kako vanredni studiji postoje u Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju BiH, moraće ponovo da budu uvršćeni u naš republički zakon. Pored redovnih i vanrednih, studenti će moći da se opredijele i za učenje na daljinu. Obim studija, naglasio je Miletić, po prvi put je definisan gdje se u Kreditnom transfernom sistemu bodovanja (ECTS) određuje opterećenje studenata koji sa profesorima imaju partnerski odnos. - Pri tome, postoje i određeni okviri gdje student po semestru treba da osvoji 30, a na kraju godine 60 bodova. Po našem Zakonu o visokom obrazovanju, direktnom nastavom student je opterećen od 20 do 25 časova sedmično, od ukupno 40 časova u jednoj nedjelji. Razlika časova odnosi se na individualni rad studenta kroz vježbe, seminarske i praktične radove. Tako je omjer direktne nastave i samostalnog rada studenta 40 na prema 60 odsto - istakao je Miletić. Govoreći o studijskim programima na Univerzitetu u Banjoj Luci, Miletić je naveo da su u skladu sa Uredbom o licenciranju usvojena 54 studijska programa, koji su od Ministarstva prosvjete i kulture dobili licencu za rad. - Studijski programi razlikuju se od nekadašnjih odsjeka. Tako, u okviru studijskog programa nema ograničenja kao do sada, jer se kroz strukturu izbornih predmeta može obaviti diferenciranje studijskog programa. Preciznije, student može kroz svoj stepen i diplomu kada završi određeni studijski program da se profiliše u različitim strukama. To je velika prednost, jer nećemo morati za svaki profil koji nam nedostaje da otvaramo novi studijski program, već ih profilišemo u okviru postojećih - objasnio je Miletić. Ž. BAŠIĆ OBAVEZE Ukoliko student ili profesor ozbiljnije prekrši obaveze i prava koja proističu iz ugovora koje potpisuju sa univerzitetom, po prvi put predviđena je i mogućnost sudskih sporova, što je još jedna u nizu promjena na univerzitetima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.