Prohujao vijek od zatajenog genocida nad Srbima iz Prvog svjetskog rata

Rogatica, Doboj - Od zatvaranja zloglasnog dobojskog logora smrti, u kojem je austrougarska okupatorska vlast tokom Prvog svjetskog rata zatvorila više od 45.700 Srba, juče je navršeno stotinu godina.

Iza zidina ovog kazamata od 5. decembra 1915. godine do 5. jula 1917. bili su zatočeni Srbi iz istočne Bosne, zapadne Srbije i dijelova Crne Gore, a u njemu je od posljedica mučenja umrlo najmanje 12.000 ljudi.

Istoričari tvrde da je cilj Austrougarske bio da razdvoji granicu između Srbije i BiH, odnosno da iseli srpski živalj sa područja Podrinja i istočne Hercegovine, a da se tu nasele muslimani. U ovom logoru izvršen je prvi genocid nad Srbima u 20. vijeku, gdje je pobijeno nekoliko generacija ljudi, od djedova do unučadi. Među njima je bio i veliki broj stanovnika iz tadašnjeg rogatičkog sreza.

Novinar i publicista Dušan Paravac u knjizi "Dobojski logor" objelodanio je imenom i prezimenom 320 Rogatičana koji su ubijeni u ovom mučilištu. Austrougarski logor nalazio se na prostoru sadašnje dobojske željezničke stanice, a Srbe su zatvarali u napuštenim štalama u kojim su prethodno uginuli konji zaraženi od bolesti sakagije. U najtežim mukama od gladi, torture u kojoj je, kako piše Paravac, zatočenike mogao ubijati "ko može i ko hoće" i pomora od pjegavog tifusa, zajedno su umirale cijele porodice.

Dokaz za to su i članovi porodice Cvijetić sa Borika, na koje čuva sjećanje spomen-česma podignuta na izvoru Lučka voda u porti crkve Svetog Jovana Krstitelja na Crkvinama.

Zanimljivo je da je crkva nikla uz temelje bogomolje iz 13. vijeka koju je, prema predanju, podigao kralj Dragutin i njegov brat Milutin, sinovi Stefana Uroša Nemanjića i Jelene Anžujske. Crkvu su, prema predanju, srušili Turci i od njenog kamena 1581. godine sagradili džamiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.