Potpisana Deklaracija za rješavanje pitanja raseljenih lica

Sarajevo - U Sarajevu je danas potpisana Deklaracija za rješavanje pitanja trajno raseljenih lica u BiH, kojom potpisnici potvrđuju opredijeljenost radu i uzajamnoj podršci na rješavanju problema sa kojim je, prema bazi podataka, suočeno još oko 50.000 porodica.

Deklaraciju su potpisali rezidentni predstavnik UN u BiH Juri Afanasijev, ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Davor Čordaš, federalni ministar raseljenih lica i izbjeglica Adil Osmanović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić, te šef Sektora operacija u Delegaciji EU u BiH Holger Šreder.

Čordaš je istakao značaj prisustva predstavnika UN i Evropske komisije potpisivanju Deklaracije, jer je riječ o dva veoma važna projekta – regionalnom stambenom projektu za zbrinjavanje 5.400 porodica i CEV projektu prema kojem će 2.600 porodica iz alternativnog smještaja trajno riješiti stambeno pitanje.

"Vjerujem u novi pomak, jer iza toga stoji međunarodna zajednica koja donacijama obezbjeđuje dio sredstava. Jedan dio obezbjeđuje Evropska banka za obnovu i razvoj i CEV projekat koji obezbjeđuje kredite", istakao je Čordaš.

On je naveo da je broj zahtjeva viši od predviđenih 5.400, te da je na nivou oba entiteta i distrikta Brčko već sve pripremljeno kada je riječ o raspuštanju kolektivnih i alternativnih smještaja.

"Riječ je o 100 miliona evra regionalnog programa, gdje BiH učestvuje sa oko 20 odsto i nekih 70 miliona evra u CEV projektu. U BiH imamo oko 50.000 zaprimljenih zahtjeva, a ovim danas rješavamo samo 8.000 porodica", istakao je Čordaš.

On je rekao da se od 50.000 zahtjeva, oko 22.000 odnose na Republiku Srpsku, da se od 5.400 zahtjeva po regionalnom stambenom programu 4.200 odnosi na Srpsku, te da će po CEV projektu, od 2.600 porodica iz alternativnog smještaja, oko 1.300 porodica iz Republike Srpske trajno riješiti stambeno pitanje.

Čordaš je rekao da su raspuštanja kolektivnih centara najteži predmeti, jer su ljudi, koji se u većini slučajeva ne mogu brinuti sami o sebi, a koji u njima žive, u veoma teškoj situaciji.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH rekao je da današnje potpisivanje Deklaracije pokazuje da međunarodna zajednica, osim drugih kriznih područja, misli na BiH.

"Mi u BiH vjerujemo da ćemo riješiti pitanje izbjeglih i raseljenih. Na nama je da zajednički nađemo načine da bismo ubrzali ovaj proces. Prema bazi podataka, imamo oko 50.000 porodica koje žele da riješe svoj status, a pretpostavljamo da je taj broj i veći", dodao je Ljubić.

On je naveo da ranija procjena da će ovo pitanje biti riješeno u roku od pet godina neće biti ostvarena, ali da će finansijska pomoć međunarodne zajednice znatno uticati da smanjenje broja raseljenih.

Afanasijev je nakon potpisivanja Deklaracije na svečanoj ceremoniji održanoj u novootvorenoj zgradi UN istakao da je prošlo 18 godina od rata u BiH, a da više od 100.000 ljudi još stanuje u kolektivnim centrima ili imaju status raseljenog lica u BiH.

Naglašavajući da je riječ o najmarginalizovanijoj kategoriji stanovništva u BiH, on je rekao da njihov problem ne može biti riješen samo obnovom kuća, već da im je neophodno obezbijediti uslove za trajni povratak u prijeratna prebivališta.

"Deklaraciju ćemo koristiti kao referencu s ciljem održavanja razvoja u mjestima gdje će osobe iz kolektivnih centara živjeti nakon stambenog zbrinjavanja", naveo je Afanasijev.

Administrator UNDP-a i predsjedavajuća Radne grupe UN Helen Klark rekla je da je UNHCR imao vodeću ulogu u rješavanju problema najugroženijih kategorija stanovništva u BiH, dodajući da su UN odlučne da podrže napore da se ostvare različiti razvojni prioriteti, posebno kod ostvarivanja ljudskih prava raseljenih lica.

Šreder smatra da su BiH i UN istinski ujedinjene u naporima da obezbijede rješenje za raseljena lica i zatvaranje kolektivnih centara, te dodao da je Deklaracijom istaknuto da stambeno zbrinjavanje nije dovoljno u rješavanju ovog problema.

"U ovom procesu neophodno je pružanje pravne pomoći raseljenim, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna inkluzija. Održivi povratak zavisiće od ekonomskog razvoja lokalnih zajednica u kojima povratnici žive. Međunarodni i lokalni partneri treba da igraju usklađeno u ovom procesu", zaključio je Šreder.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.