Porodično nasilje u Republici Srpskoj - Žrtve ćute, nasilnici nekažnjeni

Cijeli život muž me je tukao, krenulo je prvo sa šamarima, a kasnije se to pretvorilo u udaranje šakama, drvetom i svim onim što bi mu palo pod ruku.

 

 

 Ako dođe pijan onda me tjera  iz kuće, pa sam znala često napolju prespavati. Niko to nije znao. Trpjela sam zbog djece,  ali i zbog mog patrijarhalnog vaspitanja. Od malena su me učili da je muško glava porodice i da ga treba slušati. Krila sam svoju nevolju, jer me bilo sramota i strah da neko ne sazna - priča jedna šezdesetogodišnjakinja, koja danas i  zdravstveno osjeća posljedice takvog braka.

Ime ne želi da joj se objavi, jer, kaže, sad se stidi što je to sve  krila i trpjela.

- U društvu je glumio pažljivog muža. Koliko puta su mi znali reći "blago tebi, suprug ti je divan, zabavan". A ja sam jedina znala istinu. Potiskivala sam bol u sebi. Duša me je boljela, vjerovatno mi je zbog svega toga  zdravlje narušeno. Danas živim sama. Djeca su se rasula, imaju svoje porodice, a muž je prije nekoliko godina umro. Ostala sam s njim do zadnjeg. Često se zapitam kako bi moj život izgledao da sam krenula drugim putem, da sam ga ostavila - kazuje ova žena.     

Robovanje predrasudama

Da nasilja u porodici ima, kao i da se ono često skriva svjedoči i primjer iz Prijedora.

Pijani muž, koji je već osuđivan za nasilje u porodici, je početkom septembra dva dana maltretirao i tukao suprugu. Međutim, ona ga ja prijavila tek poslije nekoliko dana. Slično je bilo i sa slučajem gdje je nasilnik V.D. napao svoju suprugu i djecu 2. i 3. septembra. Ovaj slučaj do dežurnog tužioca stigao je tek šest dana kasnije i V.D. je  izrečena mjera obaveznog liječenja od alkohola.

- Nasilnik je u trenutku napada bio pijan, a zbog nasilja u porodici u martu ove godine je osuđen na uslovnu kaznu zatvora od četiri mjeseca   - saopšteno je iz Okružnog tužilaštva Banja Luka.

Prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova RS tokom osam mjeseci ove godine prijavljeno je 269 slučajeva nasilja u porodici.

- Od toga broja tužilaštvu je podneseno 258 izvještaja i prijavljeno 270 počinilaca. Statistički sve je manje prijava za nasilje u porodici, ali to ne mora da znači da je ono u padu jer jer se žrtve porodičnog nasilja teško oslobađaju predrasuda u traženju zaštite - rekli su u MUP-u RS.

Žrtve porodičnog nasilja najčešće o tome ne žele da govore, a policiji ovakve slučajeve prijave tek kada dođe do najgoreg. Ipak u odnosu na nekoliko godina ranije, ove i prošle godine, prema statistikama policije i podacima nevladinih organizacija, porodično nasilje prestaje da bude "tabu tema".

Prema podacima banjolučkog Okružnog tužilaštva prošle godine za porodično nasilje prijavljeno je 337 osoba.

- Tužilaštvo je sprovelo 233 istrage, a potvrđeno je i 169 optužnica. U dva slučaja tokom protekle godine radilo se o polnom nasilju nad djetetom u okviru porodice. Takođe je podneseno 12 izvještaja protiv 11 osoba i jednog maloljetnika za nasilje nad djetetom, a po ovim slučajevima sprovedeno je osam istraga i potvrđene četiri optužnice  - istakli su u pomenutom tužilaštvu.

Najčešći oblik nasilja u porodici koji je prijavljivan Okružnom tužilaštvu Banja Luka je fizičko i psihičko nasilje.

Predstavnici banjolučkog Tužilaštva naglašavaju da je dokazivanje nasilja u porodici veoma teško i predstavlja veliki problem tužiocima, bilo da je riječ o krivičnom djelu ili prekršaju.

- Nasilje u porodici događa se iza zatvorenih vrata najčešće bez prisustva svjedoka. Da bi se takvo nasilje uspješno procesuiralo u krivičnom postupku, moraju se prikupiti određeni dokazi kojima se utvrđuju činjenice da je počinjeno krivično djelo - rekli su u Tužilaštvu.

Dodaju da onaj koji prijavljuje krivično djelo nasilja u porodici  mora pomoći ovlašćenim službenim licima i tužilaštvu u prikupljanju potrebnih dokaza i sprovođenju dokaza u suđenju.

- Problem se javlja zato što žrtve nasilja u porodici kada dođu na sud  često odustaju od svjedočenja protiv nasilnika pa je tako stav žrtve promjenljiv,  a svjedočenje je od presudnog značaja za rješenje slučaja - rekli su u Tužilaštvu.

Prema riječima diplomiranog socijalnog radnika u banjolučkom Centru za socijalni rad, Dalile Bojić, nasilje postaje predmet interesovanja šire zajednice, odnosno problem društva.

- Ipak u odnosu na evropske i zemlje u okruženju, kod nas se još dovoljno ne govori o nasilju. Potrebno je uložiti više napora na mijenjanju svijesti našeg naroda opterećenog patrijarhalnim i tradicionalnim vaspitanjem. Takvo uvjerenje ne dozvoljava zaziranje u porodični sistem u kojem je i nasilje dio privatnosti - istakla je Bojićeva.

Istraživanje nevladinih organizacija, angažovanih na poslovima zaštite žena - žrtava porodičnog nasilja, kaže, pokazalo je da trenutno postoji potreba za osnivanjem pet "sigurnih kuća" na području RS.

- Prijedlog o osnivanju upućen je Narodnoj skupštini RS koja će razmatrati načine realizacije pomenutog projekta u narednih pet godina. Trenutno, na području RS funkcionišu tri zaštićena skloništa, a ostatak će se oformiti naknadno prema nadležnosti okružnih javnih tužilaštava - rekla je Bojićeva.

Prema statistikama policije, tužilaštva i nevladinih organizacija najviše nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici proteklih godina bilo je u Banjoj Luci, Prijedoru, Gradišci, Doboju, Kneževu, Laktašima.

Predstavnici nevladine organizacije "Udružene žene Banjaluka" i Centra za socijalni rad su saopštili da su tokom prošle godine u Banjoj Luci prijavljena 473 slučaja nasilja u porodici, odnosno tri puta više u odnosu na 2006. godinu.

Nepripremljeni za brak

Psiholog Aleksandar Milić smatra da je nasilje u porodici posljedica nedovoljnih priprema mladih za partnerski život u braku.

- Uzročnika porodičnom nasilju je mnogo, a neki od njih su i to što ljudi nisu dovoljno pripremljeni da probleme rješavaju kompromisom, nisu spremni na zajednički život. Uzrok nasilja u porodici može biti i loša materijalna i socijalna situacija, ali i ne mora jer i u dobrostojećim porodicama ima nasilja - rekao je Milić.

Takođe, smatra on, do nasilja u porodici može doći i zbog nedovoljne posvećenosti bračnih partnera jednih drugima i svojim obavezama, ali i nedovoljnog međusobnog poznavanja.

- Postoji više oblika nasilja u porodici. Fizičko nasilje dominira u zajednicama primitivnih partnera, najčešće muškaraca i u manje obrazovanim porodicama. Tu preovladavaju razna fizička maltretiranja, ponižavanja, zabrane, nanošenje tjelesnih povreda - objasnio je Milić.

Dodao je da u obrazovanim porodicama dominira verbalno i psihičko nasilje, praćeno omalovažavanjem, ignorisanjem.

Nasilje u porodici je, smatra Milić, kolijevka delikventnih osoba i osnova za stvaranje budućih nasilnika.

Podaci mobilnog tima za pomoć žrtvama porodičnog nasilja Centra za socijalni rad Banja Luka govore da je jedan od najvećih uzročnika nasilja alkoholizam, a zatim razvodi koje prati nasilje.

Od ukupnog broja prijavljenog nasilja u 50 odsto slučajeva riječ je o kombinovanom psihičkom i fizičkom nasilju, podaci su banjolučkog Centra za socijalni rad.

Žene i djeca

Iz kancelarije Ombudsmana Republike Srpske poručuju da je nasilje u porodici danas sve prisutnije. Ono, prema ocjenama stručnjaka, zahtijeva intervenciju prije svega u dijelu primarne zaštite žrtava.

- Ilustracije radi, tokom 2006. godine Centar za socijalni rad u Banjoj Luci imao je 158 prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, a samo do maja prošle godine 117 slučajeva. Početkom rada mobilnog tima, 1. maja 2006. broj prijavljenih oblika nasilja naglo je porastao. Dnevnim praćenjem i aktivnim učešćem u okviru mobilnog tima, došlo se do podataka da se dnevno u prosjeku prime dvije do tri  prijave porodičnog nasilja - istaknuto je u  izvještaju Ombudsmana RS za proteklu godinu.

Ombudsman upozorava da su žrtve nasilja u porodici osim žena danas u najvećem broju djeca koja indirektno trpe nasilje bez obzira na to da li je direktna žrtva nasilja otac ili majka.  

Podaci i brojke, navedeno je u izvještaju kancelarije Ombudsmana, ukazuju na veoma ozbiljan problem sa nasiljem u porodici na koga je moguće uticati jedino zajedničkim djelovanjem svih. Djeca koja trpe porodično nasilje su najugroženija kategorija.

Psihičko zlostavljanje

Za razliku od fizičkog, praćenog uglavnom vidljivim tragovima, psihičko nasilje se manifestuje drukčije. Prate ga nematerijalni ili teško dostupni materijalnim dokazi, zbog čega je otežano i procesuiranje učinjenog djela.

- Zbog toga je gotovo nemoguće raditi na prevenciji psihičkog nasilja. Preostaje jedino da se teške i dugotrajne posljedice psihičkog ugnjetavanja saniraju kroz psiho-socijalnu podršku. Centri za socijalni rad, zajedno sa partnerima u radu na poslovima porodičnog nasilja, pružaju usluge psiho-socijalne rehabilitacije angažujući edukovane pomagače - rekla je Dalila Bojić.

Svjetske statistike

Prema podacima Amnesti internešnela deset zemlja u kojima je najteži život ženama su Avganistan, Demokratska Republika Kongo, Irak, Nepal, Sudan, Gvatemala, Pakistan, Saudijska Arabija, Somalija i Zambija.

Nasilje u porodici u Avganistanu je pretrpjelo 87 odsto žena, a više od milion udovica je istjerano na ulice i nagonjeno na prostituciju. U Gvatemali je prisutno silovanje, a veliki broj žena je zaražen virusom HIV.

Izvještaj UNICEF-a

Prema izvještaju UNICEF-a za 2006. godinu gotovo 275 miliona djece u svijetu proživjelo je nasilje u porodici ili su bili svjedoci porodičnog nasilja.

To je veoma negativno uticalo na njihovu psihologiju i život.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.