Polje miriše na zaradu

LjUBINjE - Vaganjem manjih količina cvijeta zove i gloga, ljubinjski pogon trebinjskog "Ljekobilja" otpočeo je novu otkupnu sezonu ljekovitog i aromatičnog samoniklog bilja koja će trajati do kraja oktobra.

Na spisku je više od stotinu biljaka za čiju je herbu, korijen, cvijet ili plod preduzeće zainteresovano, ali je izvjesno da će, kao i u proteklih desetak godina, među sakupljačima najveće interesovanje biti za žalfiju, smilje i vrijesak. U ovim prepoznatljivim kraškim vrstama je i najveća zarada, pa ih, uz otkup od drugih, i samo "Ljekobilje" uzgaja na svojim plantažama u Ljubinju.

- Žetva smilja će - podsjeća rukovodilac ljubinjskog pogona - početi za nekoliko dana, čim se cvijet otvori. Ima ga dosta oko svih sela iznad Popovog polja, pa sve do Trebinja. Otkupljivaćemo ga u svježem stanju i odmah isplaćivati, a cijena će mu biti iznad marke po kilogramu. Za sakupljače je ovo finansijski najisplativiji posao. Dobar žetelac srpom dnevno može požeti po stotinu kilograma i zaraditi više od 100 maraka! Tako je barem lani bilo, kada smo otkupili 17 tona smilja i preradili ga u našoj destileriji u Ljubinju u etarsko ulje.

Za razliku od smilja, u kome sezona traje najduže mjesec dana, žalfija je na dohvat ruku od maja do kraja oktobra, otkupljuju je u suvom stanju, a dobar berač može zaraditi po 30 maraka dnevno. Njena otkupna cijena će se, kako saznajemo, kretati barem oko 1,5 maraka po kilogramu. Kišno proljeće na hercegovačkom jugu joj je pogodovalo, ali se još preciznije ne zna koliko će je biti, s obzirom na to da su dijelom areala gdje raste prošlog ljeta protutnjali požari. Požari su prošli i preko pojedinih vresišta u ljubinjskoj opštini, ali nisu stigli do onih u berkovićkoj opštini po planini Hrgud, odakle stižu najobimnije ponude vrijeska.

"Ljekobilje" će, prvenstveno zbog ove dvije samonikle biljke, svojim kamionom obilaziti sve istočnohercegovačke opštine i otkupljivati ih na licu mjesta, da bi sakupljači izbjegli troškove transporta. A dijelom je to i zbog toga što se konkurencija iz godine u godinu zaoštrava, jer se uz otkupljivače iz istočne Hercegovine, pojavljuju i nakupci iz Mostara i Sarajeva.

"Ljekobilje" će otkupljeno bilje najvećim dijelom dopremiti u destileriju u Ljubinje, gdje proizvode etarska ulja od smilja, žalfije, vrijeska, nane, kleke, konopljike i kantariona. Sva idu u izvoz, s njihovim plasmanom nema nikakvih problema.

- Čak nam je u pojedinim slučajevima žao što nemamo još sirovina, jer bismo i više nekih ulja mogli prodati na tržištima Srbije, Hrvatske, Njemačke i Turske - kaže Vrtikapa.

Pored toga što je najveći otkupljivač ljekobilja u istočnoj Hercegovini, preduzeće u trebinjskom pogonu proizvodi oko stotinu vrsta čajeva, dok u Ljubinju na 12 hektara zemljišta razvija rasadničku i plantažnu proizvodnju ljekovitog bilja i sadnica voća.

Od lavande do kamilice

"Ljekobilje", osim na svom imanju, razvija plantažnu proizvodnju i na drugim područjima, pa u Popovom polju, ispod sela Dračeva, na hektaru i po, njegovi kooperanti uzgajaju lavandu, a u Travniku - na 12 hektara - mentu, neven i morač i u Brčkom - na 35 hektara - kamilicu. Želja im je, ističu, da steknu još ovakvih kooperanata širom BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.