Pojedini domovi zdravlja u Srbiji uveli 24-časovno radno vrijeme, šta kažu medicinari u Srpskoj

BANjALUKA - Dok su pojedini domovi zdravlja u Srbiji uveli treću smjenu porodične medicine, direktori zdravstvenih ustanova u Srpskoj procjenjuju da takav model nije neophodan, već da je ključ u boljoj organizaciji, trijaži i edukaciji pacijenata šta je hitno, a šta može sačekati redovan pregled.

Naime, Ministarstvo zdravlja Srbije u 11 domova zdravlja uvelo je treću smjenu sa ciljem da se poveća dostupnost zdravstvene zaštite građanima i obezbijedi efikasnije funkcionisanje zdravstvenog sistema. Tako su od početka ove sedmice građanima u domovima zdravlja i od 20 časova do sedam ujutru narednog dana dostupne dežurne službe opšte medicine, laboratorijska dijagnostika, osnovne laboratorijske analize i sve što se može adekvatno zbrinuti u službi opšte medicine, a tu spadaju lakši poremećaji zdravlja i lakše pogoršanje nezaraznih bolesti.

Prema riječima predsjednika Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske Draška Kuprešaka veći gradovi u Srpskoj nemaju potrebe za uvođenjem treće smjene u domove zdravlja, jer hitne službe rade bez problema.

- Manje lokalne zajednice, koje nemaju Službu hitne medicinske pomoći, 24-časovnu zdravstvenu zaštitu pružaju u domovima zdravlja, gdje pored prve i druge smjene, postoje jedan ili dva dežurna tima, u zavisnosti od broja osiguranika - rekao je Kuprešak za "Glas".

On smatra da bi bilo neizvodljivo da pored hitne pomoći u većim gradovima, dežuraju i timovi porodične medicine, jer za to nema dovoljno stručnog kadra.

- Nema smisla da za neko blaže stanje, poput kašlja ili dijareje, opterećujemo timove da dežuraju čitavu noć. Jedno od mogućih rješenja je uvođenje paramedika u lokalnim zajednicama po uzoru na zapadne zemlje - naveo je Kuprešak. To bi, kako je kazao, značilo da u tim timovima budu obučeni tehničari, vatrogasci, policija, koji bi izlazili na teren kod lakših stanja, stabilizovali pacijenta i odvozili u najbliži dom zdravlja.

Prema riječima direktora Doma zdravlja Doboj i predsjednika Aktiva direktora domova zdravlja Srpske Vladimir Marković, po zatvaranju ambulanti porodične medicine, pacijenti se okreću Službi hitne medicinske pomoći, ali veliki broj tih stanja nije hitan i ne bi trebalo da budu zbrinuti u hitnoj službi.

On takođe ističe da u Doboju ne vide potrebu za trećom smjenom u porodičnoj medicini.

- Hitna služba zbrine hitna stanja, a sve ostalo ide kroz redovan rad i trijažu. Neradnim danima imamo dežurstva sa jednim ili dva tima, u zavisnosti od očekivanog obima posla, što se pokazalo efikasnim - naveo je Marković.

Prema njegovom mišljenju, ni Srbija, a ni Srpska nemaju dovoljno medicinskog kadra i to je očigledno u većini domova zdravlja.

Iz banjalučkog Doma zdravlja kazali su da svojim građanima obezbjeđuju 24-časovnu zdravstvenu zaštitu kroz rad Službe hitne medicinske pomoći i Službe porodične medicine.

- Uvođenje treće smjene timova porodične medicine za sada nije potrebno, jer se usluge pružaju na 33 lokaliteta, čime je obezbijeđen kontinuitet i dostupnost zdravstvene zaštite građanima - naveli su oni.

Sa uvođenjem modela treće smjene, kakav se uvodi u Srbiji, nisu saglasni ni iz Doma zdravlja Bijeljina odakle poručuju da bi to bilo teško primjenljivo u Srpskoj, jer svi domovi zdravlja imaju isti problem, a to je manjak kadrova.

Načelnica Službe porodične medicine Bijeljina Bojana Paleksić Dokić rekla je za "Glas" da koncept, po kojem bi se noću u domovima zdravlja pregledala i stanja koja nisu hitna, nije jasno definisan niti bi se uklopio u organizaciju rada primarne zdravstvene zaštite u Srpskoj.

- Veliki broj službi čine ženski kolektivi, sa ljekarima i sestrama koje imaju malu djecu i po zakonu ne mogu da rade noćna dežurstva. Ukoliko bi se uvele treće smjene, na kraju bi sve spalo na nekoliko ljekara koji bi uopšte mogli da rade noću, a to bi poremetilo rad u dnevnim smjenama - kazala je Paleksić Dokić.

Kako je navela, uvođenje treće smjene zahtijevalo bi i 24-časovnu dostupnost laboratorije, rendgena, ginekologa i drugih službi, što mali domovi zdravlja nikako ne bi mogli obezbijediti.

- To bi povuklo i pitanje bezbjednosti, jer nije moguće, a i nedopustivo je da jedna sestra i doktorica same budu u ambulanti tokom noći - dodaje ona.

Posljedice

Bojana Paleksić Dokić ističe da bi uvođenje noćnih smjena moglo dovesti i do novog talasa odlazaka medicinskog kadra.

- Ukoliko bi se donosile takve odluke, morali bi biti uključeni i sindikati. Privatni sektor takođe postoji u Srpskoj, da li bi i oni dežurali ili bi sav teret pao na javne ustanove? Mislim da to kod nas ne bi bilo izvodljivo - zaključuje ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.