Pod usjevima više od 19.000 hektara

BIJELjINA - Ovoga proljeća u opštini Bijeljina poljoprivrednici su prijavili da će zasijati nešto više od 19.000 hektara.

Međutim, vjeruje da će ovaj posao biti obavljen da daleko većoj površini, jer se znatan broj oranica zakupljuje, a vlasnici ne daju ugovore korisnicima.

Proljećnu sjetvu prvi su počeli ratari Poljoprivrednog dobra "Semberija" iz Novog Sela kod Bijeljine i to na blizu hiljadu hektara. Do sada su zasijali lucerku na 40 hektara, grašak na 80, a u toku su pripreme za sjetvu soje, te sjemenskog i merkantilnog kukuruza na blizu 880 hektara.

- Naše obradive površine su znatno smanjene. Nekada smo imali 4.000 hektara, a onda je bivšim vlasnicima vraćena polovina od ovih površina. Nakon podjele poljoprivrednog zemljišta pod zakup i koncesiju dobili smo svega 2.600 hektara, od kojih smo jesenas zasijali strnim žitima i uljanom repicom 1.500 hektara - kaže direktor "Semberije" Milorad Jovanović.

Na ovom imanju kažu da će proljećnu sjetvu obaviti kvalitetno i u najoptimalnijem roku, uprkos tome što im je ugrožena likvidnost.

- Od resornog ministarstva očekujemo da dobijemo podsticajna sredstva za sjetvu, a i dio sredstava od Agrarnog fonda. Na taj način uspjeli bismo da premostimo trenutne finansijske teškoće, napominje Jovanović.

Ratari PD "Semberija" već su obavili prihranu ozimih žitarica na 1.200 hektara, pa se sada mogu posvetiti sjetvi jarih usjeva.

Sjetveni radovi na privatnim posjedima obavljaju se u povrtnjacima. Posla ima dosta, jer su zemljoradnici resornom ministarstvu prijavili sjetvu povrća na nešto više od 1.500 hektara.

Sjetva kukuruza na seoskim imanjima planirana je na blizu 15.000 hektara i to je najobimniji proljećni posao. Poljoprivrednici su već obavili predsjetvene pripreme na većini njiva planiranih za sjetvu kukuruza, pa se sada čeka poboljšanje vremena i povećanje temperature zemljišta kako bi sjetva bila obavljena u najoptimalnijem roku.

Semberske domaćine ohrabruje početak proljeća sa češćim padavinama, jer se u zemljištu nalazi dovoljno vlage za sjetvu, za razliku od posljednje dvije godine kada je u ovom kraju vladala suša katastrofalnih razmjera.

Podzemne vode

Problem u sjetvi biće na površinama pored korita rijeke Save na kojima su bile ili se sada pojavljuju podzemne vode, zbog ponovnog povećanja vodostaja ove rijeke. Zbog toga, poljoprivredni stručnjaci savjetuju ratarima da na tim njivama siju hibride FAO grupa 300 i 400 čija je vegetacija kraća.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.