Pčelarski kraj nedaleko od Trebinja

TREBINjE - Selo Bobani, nedaleko od Trebinja, prepoznatljivo je po tome što u svakom domaćinstvu ima od 70 do 200 košnica, a za većinu mještana pčelarstvo je porodično zanimanje.

Tridesetdevetogodišnji pčelar Slobodan Barzuta rekao je da se osim njegove porodice, pčelarstvom bave i Vidakovići, Bašići, Miletići, Asanovići, Vukanovići....

- Pčelarstvo zahtijeva puno slobodnog vremena i odricanja, a prije svega mnogo ljubavi. Mi smo imali pčelinjak i prije rata, a za posljednjih desetak godina uspjeli smo da podignemo ovaj koji sada broji preko 200 košnica - rekao je Slobodan.

On kaže da je ova godina "podbacila", pa se ne može pohvaliti prinosom meda.

- Ranijih godina od 200 košnica pčela imali smo od četiri do  do pet tona meda. Ove godine, prosjek po jednoj košnici je 10 kilograma - ispričao je mladi pčelar.

On je dodao da se u Bobanima nadaju i drugom vrcanju meda.

- Možda će zvučati pomalo čudno ali pčele, iako je kraj oktobra mjeseca, donose med. Nadamo se još jednom vađenju do kraja godine, jer su ovih dana prosječni prinosi po košnici od pola kilograma do kilogram meda. Sve je to zahvaljujući ovom podneblju, ali i endemičnim vrstama biljaka koje uspijevaju u ovom dijelu Hercegovine - rekao je Slobodan, pokazujući nam jedan od ramova po kome klize zlatne kapljice meda.

Nedaleko do Slobodanovog nalazi se i pčelinjak pedesetpetogodišnje Ane Bašić. Ona je jedna od malobrojnih žena koja se pronašla u ovoj djelatnosti. Ana nam je ispričala da je pčelarstvom počela da se bavi poslije muževljeve smrti.

- Na početku mi je bilo teško, i djeca su bila manja pa nije imao ko da mi pomaže, ali uspjela sam nekako. Sad je lakše, a i ja se bolje snalazim - rekla je Bašićeva.

Ona je dodala da joj je najteži posao u pčelinjaku, počevši od kontrolisanja zaliha hrane do zazimljivanja košnica, predstavlja podizanje nastavaka kada su košnice pune.

- Trenutno ne planiram da proširujem pčelinjak, mada nikad se ne zna - istakla je Ana Bašić.

Hercegovački med

Prije dvije godine u Parizu deset pčelara sa područja istočne Hercegovine dobili su visoke ocjene za kvalitet svojih proizvoda. Među njima je i Slobodan Barzuta, a njegov med je prošle godine na Sajmu meda u Trebinju nagrađen zlatnom medaljom za kvalitet. Jedan od ciljeva hercegovačkih pčelara jeste zaštita geografskog porijekla meda , kako bi on postao zaštitni znak ovog područja . 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.