Pčelarima pune ruke posla

BIJELjINA - Semberski pčelari uspješno su počeli novu sezonu i zadovoljni su stanjem pčelinjaka poslije zime. Oštećenja u košnicama su tolerantna i kreću se do deset odsto u velikim pčelinjacima, jer su pčelari kvalitetno obavili sve poslove prilikom zazimljavanja.

- Posla ima dosta, jer je počela prva paša voća i ranog poljskog cvijeća. Pčele unose polen i nektar, ali im se prije toga moralo pomoći dodatnom hranom da bi sva društva bila ojačana za novu sezonu - kaže iskusni pčelar Milorad Ljubojević iz sela Brodac.

On se pčelarnjem bavi više od trideset godina. Sa bratom Jovanom u Brocu ima više od dvije stotine košnica, a njegov sin Ljubomir u Bačkoj Palanci zasnovao je novi pčelinjak sa blizu pedeset društava.

- Posao smo započeli još u januaru pravljenjem novih ramova i postavljanjem svježih satnih osnova. Potom je detaljno pregledana svaka košnica, a sada je neophodno svakodnevno prisustvo u pčelinjacima. Očekujemo glavnu pašu na bagremu, a kasnije i na bagremcu, koji raste pored rijeke Save. U Bačkoj će pčele imati pašu na merkantilnom suncokretu, bagremu i lipi - objašnjava Ljubojević.

Ovaj pčelar među prvima u Semberiji počeo je da sije medonosnu biljku faceliju, koja u vrijeme ljeta cvjeta mjesec i po, kada je pčelama najpotrebnija paša. Ove godine počeće i sjetvu heljde, što će opet biti novina u semberskoj ravnici.

Pčelarstvom su se bavile tri generacije Ljubojevića, a posao sada preuzima i četvrta.

- Od pčelarenja žive naše tri porodice. Stekli smo veliko iskustvo, a osim meda proizvodimo čitavu lepezu proizvoda na bazi meda. Uz to godišnje izdvojimo više od stotinu novih rojeva, a to je, priznaćete, veliki i odgovoran posao - kaže Milorad.

Ljubojevići imaju i četiri specijalizovane prikolice za prevoz košnica na pašu. Ove godine svoje pčele voziće u dolinu rijeke Save, gdje će biti dosta bageremca, šiblja koje dobro medi.

Medonosno bilje

Milorad Ljubojević kaže da je budućnost pčelarenja u sjetvi i sadnji medonosnog bilja: facelije, heljde, evodije i drugog.

- Doduše, ima dosta pčelara koji voze pčele na ispašu na Romaniju i druga mjesta, gdje je paša dobra. Ranije smo pčele vozili na Frušku goru, ali sada je to nemoguće zbog granice - dodaje Ljubojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.