Društvo
Foto: ilustracija
BANjALUKA - Nezapamćena suša, koja je desetkovala rod voća i povrća u Republici Srpskoj povukavši čak i podzemne vode, donijeće ove jeseni znatno skromniju i skuplju zimnicu, dok su zbog pretrpljenih šteta pod najvećim znakom pitanja tradicionalne zalihe kiselog kupusa i paprika.
Crne prognoze domaćih povrtara, prema kojima bi na trpezi moglo manjkati omiljene sarme, potvrđuju i procjene da bi ukupan jesenji prinos mogao biti manji za gotovo trećinu.
Dok domaći prerađivači još sklapaju konačni mozaik o raspoloživim količinama sirovine sa naših polja, deficit na tržištu već sada su primorani da gase uvozom. Na formiranje konačne, više cijene tegli na rafovima, uz hronični manjak robe, dodatno će uticati i skok troškova pogonskog goriva te sve skuplja radna snaga.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić istakao je za "Glas" da su ožiljci od suše vidljivi na svakom koraku, a da će posebno biti izražene kod kupusa i paprike.
- Mislim da će rod biti umanjen u svim sektorima. U Lijevču polju već imamo problem jer su se podzemne vode povukle i dobar dio proizvođača ne može da uključi sisteme za navodnjavanje. Zbog toga očekujemo manji rod kupusa za kiseljenje, a samim tim i manje količine koje će biti isporučene za preradu - rekao je Ilić.
PAPRIKA NAJVIŠE STRADALA
On ističe da je paprika jedna od kultura koja je najviše stradala na otvorenom.
- Najveće štete vjerovatno će pretrpjeti paprika, a problem će imati i kupus koji ne bude imao sisteme za navodnjavanje. Realno je očekivati da jesenji dio proizvodnje bude umanjen do 30 odsto - naveo je Ilić.
Prema njegovim riječima, situacija bi mogla biti nešto bolja ako u narednom periodu bude padavina i temperature se spuste.
- Rijetko se dešava da se voda povuče dva-tri metra i da je više ne možete crpiti iz zemlje. Tada ne možete ni rashladiti biljku ni zemljište kako bi se vegetacija nastavila. Ako bude kišnog perioda i temperature se spuste, realno je da i kupusa bude više - rekao je Ilić.
Dok se povrtari bore sa sušom, voćari upozoravaju na slične probleme u voćnjacima, gdje su visoke temperature i nedostatak vlage već umanjili rod i kvalitet pojedinih vrsta.
Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović kaže da su najveće gubitke pretrpjeli proizvođači koji nisu imali sisteme za navodnjavanje.
- Godina je do početka jula bila izuzetno dobra, ali su visoke temperature napravile velike štete. Kada je riječ o kruški, imali smo izuzetno lošu situaciju i čak 80 odsto roda moglo bi završiti u industriji - rekao je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, ni jabuka nije pošteđena, posebno crvene sorte koje zbog visokih temperatura nisu uspjele da dobiju potrebnu boju.
- Gala je već pokazala posljedice visokih temperatura. I tamo gdje je bilo krupnoće, plod nije uspio da dobije boju, pa će veliki dio te sorte završiti u preradi. Bojimo se da će isti problem biti i kod ostalih crvenih sorti - naveo je Dojčinović.
CIJENE
On dodaje da bi manja ponuda domaćeg voća mogla uticati i na cijene, ali da proizvođači nemaju presudan uticaj na njihovo formiranje.
- Poljoprivrednik nikada nije određivao cijenu. Nju određuju kupci, marketi, nakupci i ostali učesnici na tržištu. Ako cijena bude na prošlogodišnjem nivou, to bi bilo dobro, ali ako bude niska, bićemo u još većem problemu jer je radna snaga skupa - rekao je Dojčinović.
Iako povrtari i voćari upozoravaju na manje količine, prerađivači još nemaju konačnu procjenu ovogodišnje sirovinske baze.
Komercijalni direktor bijeljinske kompanije "Spektar Drink" Marinko Dokić kaže da je još rano za konačnu procjenu količina sirovine koje će biti otkupljeno.
- Jedan dio voća smo već kupili i bilo je i dobrog roda. Šljiva je dobro rodila, ali još nemamo razjašnjenu situaciju sa kooperantima i ne možemo dati konačnu procjenu - rekao je Dokić.
TROŠKOVI
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u julu ove godine iznosila je 1,68 miliona KM, što je za 15,4 odsto više u odnosu na isti mjesec lani.
U strukturi ove milionske prodaje građani su najviše novca izdvojili upravo za povrće i voće, koji u ukupnom prometu učestvuju sa više od 57 procenata.
Sa druge strane, statističari potvrđuju i opravdanost zabrinutosti domaćih poljoprivrednika, budući da su nabavne cijene sredstava koja se koriste u proizvodnji skočile za čak 11,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
