Optužnice nema, čekaju da pomru svi svjedoci zločina u Silosu

K. Ćirković, Ž.Domazet
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Optužnice nema, čekaju da pomru svi svjedoci zločina u Silosu

SARAJEVO, BRATUNAC - Prošlo je četrnaest godina, a "predmet Silos" još nije došao na red u Tužilaštvu i Sudu BiH. Ni mene nikada niko nije pozvao da govorim o tome iako sam u medijima svjedočila o zločinima.

Kazala je ovo "Glasu Srpske" Radojka Pandurević (1949) iz Sarajeva, nastanjena u Bratuncu koja je uhapšena i odvedena "na informativni razgovor"  u logor "Silos" 28. maja 1992. godine. U tom logoru tamnovala je tri godine i osam mjeseci ili tačno 1.339 dana.

Danas se navršava 14 godina od zatvaranja najzloglasnijeg logora za Srbe, "Silos" u sarajevskoj opštini Hadžići. "Silos" je formiran 11. maja 1992. godine, a zatvoren je tek 27. januara 1996. godine, dva mjeseca poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Do današnjeg dana niko od zločinaca odgovorih za mučenja i ubijanja u "Silosu" nije odgovarao.

- "Predmet Silos" nalazi se u Posebnom odjeljenju za ratne zločine Tužilaštva BiH. Predmet je vrlo osjetljiv i obiman, ali se nadamo da će optužnice uskoro biti podignute - rekao je "Glasu Srpske" portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Rekao je da ne zna zbog čega ovaj predmet niko do sada nije završio.

- Mi ćemo se u skladu sa našim resursima truditi da ga u što razumnijem roku završimo. Specifičnost ovog predmeta je da ima više stotina svjedoka i osoba koje se spominju u njemu. Traju intenzivna saslušanja svjedoka, ali problem predstavlja činjenica to što je dosta svjedoka napustilo BiH poslije rata i žive u trećim zemljama - kaže Grubešić.

Žrtva zločina Radojka Pandurević smatra da je "raseljavanje logoraša" smišljen potez bošnjačkih kadrova u vrhu vlasti i pravosuđa.

- Prošlo je četrnaest godina, a "predmet Silos" još nije došao na red u Tužilaštvu i Sudu BiH. Veliki broj logoraša  raseljen je, neki su umrli, preživjeli logoraši zaboravljaju i, ako dođe do pokretanja tog procesa, neće imati ko da svjedoči o svemu što se događalo srpskim civilima u toj tamnici - kaže ona. 

Poslanik u Parlamentu BiH Slavko Jovičić, koji je i sam u "Silosu" proveo 1.334 dana mučenja, zlostavljanja i  tortura kaže za "Glas Srpske" da su iz "Silosa" na slobodu dva mjeseca poslije uspostavljanja mira puštena 44 zatvorenika i da od tog broja osam više nije među živima.

- Koincidencija ili ne, na isti dan, na Svetog Savu u Drugom svjetskom ratu zatvoren je i zloglasni fašistički logor Aušvic - kaže on.

I on smatra da se svjesno radi na tome da svi svjedoci koji su još živi umru i da više nema ko da dadne izjavu.

Inspektor za istraživanje i dokumentovanje predmeta ratnog zločina u MUP-u RS Radovan Pejić kaže da je MUP RS još 1992. godine podnio prvu krivičnu prijavu za zločine počinjene u Hadžićima, te da je kasnije podneseno još 20 krivičnih prijava i dopuna.

- Kompletiran izvještaj za "Silos" MUP je Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo podnio 5. septembra 2005. godine. U Hadžićima je bio formiran sistem logora, a mi smo evidentirali i kroz krivične prijave tužilaštvu dostavili podatke za 1.931 žrtvu.  Od toga je 784 lica bilo zatvoreno u logore, najviše njih u "Silos", a 39 je ubijeno - kaže Pejić.

Zločinci

Među onima za koje postoji dovoljno dokaza za počinjeni zločin su komandant Prvog korpusa Armije RBiH Vahid Karavelić i njegov nasljednik Nedžad Ajnadžić, komandant 109. Brdske brigade Armije RBiH Nezir Kazić, načelnik CJB Hadžići  Enver Dupovac, Mustafa Ćelović,  Vahid Alađuz, Asim Kečo, Ibro Fišo, Ethem Tiro, Nermin Kalember i drugi.

Radojka Pandurević kaže da je prvi upravnik logora za Srbe "Silos" bio Bećir Hujić, a njegov zamjenik Halil Čović.

- Tukao me svaki dan Enver Dupovac, a onda je doveo grupu Sandžaklija koji su me tjerali da grizem svoje prste, svjedoči ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.