Nedostaju plastenici, staklenici i radnici

BANjA LUKA - Nedostatak plastenika i staklenika, preduzeća u kojima bi se pakovalo, slab plasman na domaće i inostrano tržište, mali broj otkupljivača, kao i manjak radne snage najveće su prepreke za proizvodnju povrća u Republici Srpskoj.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac rekao je da se u Srpskoj ne proizvodi dovoljno povrća ni za potrebe domaćeg tržišta, a kamoli za izvoz.

Istakao je da su glavni razlog za to mala ulaganja u razvoj povrtlarstva.

- Najveći problem je nedostatak staklenika i plastenika za adekvatnu proizvodnju povrća. Osim krompira i kupusa, zbog razvoja bolesti više se ništa ne može proizvoditi na otvorenom. Sa stotinjak hiljada maraka mogli bi se napraviti plastenici i staklenici za uzgoj povrća, koji bi zapošljavali veliki broj ljudi jer taj posao zahtijeva mnogo fizičkog rada - kazao je Usorac i istakao da će i ove, kao i ranijih godina, u RS biti najviše proizvedeno krompira.

Naglasio je da bi, osim većih ulaganja, proizvodnju povrća u RS povećala i sezonska zabrana uvoza onoga povrća koje možemo proizvesti.

Najpogodniji krajevi za uzgoj povrća u Srpskoj su Hercegovina, Lijevče polje, Posavina i Semberija, a  najviše se uzgaja krompir, krastavac, paradajz, paprika, luk i mrkva.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, jedine povrtarske kulture koje RS i BiH imaju u dovoljnim količinama za potrebe domaćeg tržišta, su krompir i kupus.

- Proizvodnja povrća u RS odvija se na manjim, usitnjenim, površinama, a uvozi se povrće iz Španije, Grčke i ostalih zemalja, što često sprečava domaće proizvođače da ostvare zaradu - rekao je portparol resornog ministarstva Bojan Kecman.

Istakao je da su u ovoj godini primljeni zahtjevi za uzgoj krompira na 156 hektara, dok za ostale kulture nema podataka jer proizvođači podnose zahtjeve za subvencije za podizanje plastenika ili staklenika, a ne prijavljuju koje povrće uzgajaju i na kolikoj površini.

- Pravo na premiju utvrđuje se za proizvedeni krompir, krastavac, papriku, paradajz, grašak, mrkvu i cveklu. Visina premije za proizvedeno i prodato povrće ne može iznositi više od deset odsto od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda. Premije će biti isplaćene jednom godišnje, poslije obrade prispjelih zahtjeva - naveo je Kecman.

Bolesti

Bojan Kecman je istakao da se u ovoj godini, u odnosu na prethodne, bolesti na povrtlarskim kulturama nisu pojavile u većem obimu, iako su u posljednjih petnaestak dana uslovi za pojavu bolesti, zbog čestih padavina, povoljni.

- Ipak, proizvođači koji vode računa o sredstvima koje primjenjuju, vremenu prskanja, nemaju većih problema sa bolestima kao što su plamenjača i pepelnica - kazao je Kecman.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.