Najnovija tehnologija sadnje vinograda na jugu Hercego

Osim 100.000 čokota vinove loze preduzeća "Agrokop", danas "Vinarija Vukoje" sadi i 80.000 čokota vinskih sorti, a radove izvode njemačke mašine dovezene iz Hrvatske

TREBINjE - Zemlja hercegovačka, tehnologija njemačka, mašine hrvatske! Udružili se ovih februarskih dana u podizanju još 40 hektara plantaža trebinjskih vinograda, čime će ovo najznačajnije vinogorje Republike Srpske, za tri godine, dobiti nove vagone kvalitetnih vinskih sorti grožđa. Naime, u Gomiljanima u Trebinjskom polju, ovih dana moćne mašine preduzeća "Rasadnik Vukojevci" iz Našica u Hrvatskoj na 20 hektara poljoprivrednog preduzeća "Agroko" Trebinje posadiće 100.000 čokota "vranca", "žilavke" i "sovinjona", a u Zasadskom polju, ispod samog grada, još 80.000 čokota vinskih sorti u vlasništvu Vinarije Vukoje, na osnovu koncesije na zemljište, koju je porodica Vukoje dobila od Vlade Republike Srpske, kao istaknuti preduzetnici i jedni od pionira razvoja vinogradarstva u Hercegovini. - Pored postojećih 160 hektara, sa kojih smo prošle sezone ubrali više od 100 vagona grožđa, za tri, odnosno četiri godine, kada plantaže dospijevaju na puni rod, dobićemo još 20 hektara vinograda, a zahvaljujući dobroj pripremi zemljišta, ali i moćnoj mehanizaciji iz Hrvatske, posao će biti okončan ove sedmice - kaže Dragan Turanjain, direktor "Agrokopa". On podsjeća da su za ovaj posao naručene mašine najnovije njemačke tehnologije, kakvih nema u BiH, i čija je dnevna norma više od 15.000 čokota. Mašinista Mate Ivanović iz Našica, ističe da vinograde po najnovijoj tehnologiji sadi širom Mađarske, Hrvatske, Crne Gore, Vojvodine i dijela BiH. - Kontinentalna sezona sadnje vinove loze je u aprilu, ali u zaleđu Jadrana, poput Trebinja i Podgorice, je u februaru i martu - ističe Ivanović, podsjećajući da su mašine laserski navođene i da zato vozi naprijed, a gleda nazad. Zato se po kiši ili magli ne može saditi vinova loza, a radi se precizno, pa je sadnja vinograda sada poljoprivredni, mašinski, ali i složen geodetski posao. Njegovi pomoćnici, Veljo, Zlatan i Josip su iz Trstenika (Srbija), poznati kalemari, sa kojima se upoznao prilikom podizanja plantaža u Vojvodini. M. BEŠTIĆ Hercegovačka zemlja - Za naše mašine najlakše je rastresito zemljište u okolini Podgorice, hercegovačka zemlja je tvrda i teža za obradu i pored dobre pripreme zemljišta - napominje Ivanović, koji je u Austriji stekao znanja o mašinskoj sadnji i prvi na Balkanu nabavio pet najmodernijih njemačkih mašina za ovaj posao. On podsjeća da vinogradi mogu biti i na kamenu i da su na Biokovu iznad Makarske mašine naprije samljele kamenje, a potom je posađeno 700.000 čokota vinove loze!

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.