Mora ostati zaštita za ugroženu proizvodnju

Željka Kokot 23.01.2016 19:13

Foto: Mora ostati zaštita za ugroženu proizvodnju

Banjaluka - Privredna komora RS zatražila je da proizvodi za koje je dokazana posebna osjetljivost i za koje postoji carinska zaštita, a nisu predmet trgovinskog aranžmana definisanog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU, ne budu predmet pregovora o adaptaciji SSP-a i da zaštitne mjere ostanu na snazi do ulaska BiH u EU.

U Briselu su ove sedmice počeli pregovori delegacija BiH i Evropske komisije u vezi sa zahtjevom EU da bude adaptiran trgovinski dio SSP-a. Taj zahtjev uslijedio je na insistiranje Hrvatske, koja je pozivajući se na principe tradicionalne trgovine zatražila da joj i poslije ulaska u EU budu omogućene povlastice koje je u trgovini sa BiH imala prije toga na osnovu sporazuma o CEFTA. Domaći proizvođači i institucije RS su upozorili da bi time bescarinski uvoz bio omogućen i ostalim članicama EU i da bi to u kratkom periodu uništilo našu proizvodnju, a posebno poljoprivredni sektor.

Privredna komora RS dostavila je Predsjedništvu, Savjetu ministara i Direkciji za evropske integracije BiH te nadležnim ministarstvima u Vladi RS zaključke sa sastanka na kojem su domaći proizvođači razmotrili zahtjev Evropske komisije za potpisivanje dodatnog protokola uz SSP i posljedice na proizvodnju hrane ukoliko bi bilo udovoljeno tom zahtjevu. U Privrednoj komori su istakli da princip tradicionalne trgovine ne treba prihvatiti, jer nosi štetne posljedice.

- Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni hrane, pića i duvana RS sa zemljama EU u periodu od 2013. do oktobra 2015. godine pokazuju da se pokrivenost uvoza izvozom povećava, a trgovinski debalans smanjuje u korist zemalja EU. Ukidanje carina pri uvozu iz EU za posljedicu bi imalo povećanje postojećeg debalansa, koji u RS iznosi 540 miliona, a na nivou BiH 2,1 milijardu KM godišnje - istakli su u Privrednoj komori.

Negativni efekti liberalizacije spoljnotrgovinske razmjene vidljivi su i iz podatka da je u RS 1996. godine bilo 16.000 farmi za proizvodnju mlijeka, a da je njihov broj pao na oko 4.500.

- Negativne posljedice evidentne su i u svinjarstvu, živinarstvu i proizvodnji voća i povrća. Znatno manja konkurentnost domaće proizvodnje u odnosu na proizvodnju u EU, kao razlog zbog kojeg je za najosjetljivije proizvode zadržana carinska zaštita, još postoje. Ukidanje carina na uvoz iz zemalja EU bi dovelo do uništavanja proizvodnje - ističu u Privrednoj komori i dodaju da broj poljoprivrednih domaćinstava i poljoprivrednika opada, a stanovništvo iz ruralnih područja se iseljava.

Proizvođači iz Srpske su zaključili da u pregovorima sa predstavnicima EU treba zahtijevati da bude omogućen bescarinski izvoz proizvoda životinjskog porijekla, povećane kvote za bescarinski izvoz pastrmke i ukinuta postojeća carinska zaštita pri uvozu jednodnevnih roditeljskih pilića te ponuđena mogućnost reciprociteta određivanjem bescarinskih kvota na principu da se iz zemalja EU može uvesti koliko se izveze iz BiH.

- Ovakav pristup imao bi manje negativnih posljedica u odnosu na ukidanje carinske zaštite na proizvode koji imaju carinsku zaštitu - poručili su iz Privredne komore i pozvali predstavnike RS u organima na nivou BiH da ne podrže eventualne izmjene zakonske regulative u kojima dolazi do odstupanja od navedenih zahtjeva zaprijetivši da će u suprotnom organizovati proteste kao jedini preostali način da sačuvaju domaću proizvodnju.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac smatra da je nevjerovatno da se toliko ponavlja koliko je povratak na tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom poguban, ali da predstavnici institucija BiH olako pristaju na to.

- Privreda je već upropaštena, preduzeća su rasprodata, a sada žele uništiti i poljoprivredu koja je jedina preostala u njihovom rušilačkom pohodu. Ako naši zahtjevi ne budu ispunjeni, bitka će se voditi ispred institucija u Sarajevu - kaže Usorac.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić kaže da je poljoprivredna proizvodnja već na koljenima i da bi dodatna liberalizacija uvoza bila pogubna.

- Na naše tržište bi ušli proizvodi iz svih zemalja EU, što bi dokrajčilo proizvodnju za koju se izdvajaju mizerni podsticaji. Predstavnici vlasti će u slučaju da se nastave dodvoravati evropskim moćnicima uzeti iz usta posljednji zalogaj velikom broju stanovnika koji žive od poljoprivredne proizvodnje - kazao je Maljčić.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović očekuje da će Savjet ministara BiH ovog puta imati sluha za probleme proizvođača.

Neprihvatljivo je da dva ili tri čovjeka odlučuju umjesto nas, a poznato je da bi nam ovim potezom bila potpisana smrtna presuda - kaže Dojčinović zaprijetivši protestisma ukoliko njihovi zahtjevi ostanu mrtvo slovo na papiru.