Mogućnosti i planovi proizvodnje biodizela u RS

Za uzgoj uljarica, iz kojih se dobija biodizel, imamo dobre klimatske i agrološke uslove, tehnološka rješenja, dovoljno agronomskog kadra i iskustva, istakao prof. dr Jovan Kondić

Mogućnosti i planovi proizvodnje biodizela u RS Mogućnosti i planovi proizvodnje biodizela u RS BANjA LUKA - Ove godine u Republici Srpskoj se očekuje proizvodnja prvih količina biodizela, koji se, kao obnovljivi i ekološki neškodljivi energent, koristi u sve većoj mjeri širom svijeta. Fabrike za proizvodnju ovog čisto biološkog energenta, prema najavama investitora, trebalo bi da budu izgrađene u Šamcu i kod Srpca, tačnije u Sitnešima. Biodizel se dobija praktično sa njiva, najčešće iz sjemena uljane repice, koja je, prema tvrdnji stručnjaka, najpogodnija i najrentabilnija sirovina za ove namjene i to posebnim, ali ne i suviše komplikovanim, tehnološkim postupkom. - Za uzgoj ove, ali i ostalih uljarica u Srpskoj postoje dobri klimatski, agrološki i drugi uslovi, kao i odgovarajuća tehnološka rješenja, dovoljno agronomskog kadra i iskustva u ovoj proizvodnji - kaže stručnjak za industrijsko bilje Poljoprivrednog instituta u Banjoj Luci prof. dr Jovan Kondić. On dodaje da bi za značajniju proizvodnju biodizela u Srpskoj uljanom repicom trebalo zasijati barem 10 hiljada hektara. Da bi se u tome uspjelo, neophodno je obezbijediti, pored ostalog, bolju organizovanost proizvođača, povoljnije podsticaje i unaprijediti rad zemljoradničkih zadruga. A radi povećanja prinosa i kvaliteta ove važne sirovine, treba odgovarajućim mjerama urediti zemljište i povećati plodnost. - Sa jednog hektara pod uljanom repicom, zavisno od prinosa, može da se dobije oko 1,2 hiljade do hiljadu i po litara biodizela, što znači da svaki napredni poljoprivredni proizvođač, ukoliko zasije ovu uljaricu, može sa sopstvenih oranica da obezbijedi dovoljno pogonskog goriva za svoje potrebe - smatra Kondić. Prema raspoloživim podacima, uljana repica zasijana je prošle jeseni u Republici Srpskoj na nešto više od dvije hiljade hektara, od čega je preduzeće "Pinus pro" iz Šamca, koje posluje u sastavu slovenačke firme "Pinus", ugovorilo proizvodnju na 1.540 hektara. Direktor ovog preduzeća Stevo Mitrović je izjavio da se u junu, kada ova uljarica uobičajeno dospijeva za žetvu, očekuje ukupan prinos od oko 4,5 hiljada tona sirovine, što je dovoljno da se proizvede oko hiljadu i po tona biodizela. Prema njegovim riječima, u BiH još ne postoje zakonski propisi kojima bi bila regulisana proizvodnja i promet bioloških goriva, što predstavlja jedan od ograničavajućih faktora za brže ostvarivanje planova proizvodnje biodizela i ostalih bioenergenata na ovim prostorima. Ovo preduzeće je planiralo da u ovoj godini u okviru prve faze programa u Šamcu izgradi kapacitete za hladno cijeđenje ulja iz uljane repice, a dok se u potpunosti ne završi fabrika i stvore uslovi za obezbjeđenje dovoljnih količina sirovine, biodizel će se proizvoditi u fabrici Rače u Sloveniji. Uveliko su u toku i aktivnosti za što uspješnije organizovanje proizvodnje uljane repice i obezbjeđenje sirovine za buduću fabriku biodizela u Sitnešima kod Srpca, za koju je temeljac položen početkom februara ove godine. Ovu fabriku podiže preduzeće "Sistem ekoložika", iz kojeg su najavili da će sa zainteresovanim poljoprivrednicima sklapati ugovore o organizovanoj proizvodnji uljane repice, a na osnovu toga mogu da očekuju siguran otkup i svjetsku tržišnu cijenu ove sirovine, kao i stručnu pomoć i još neke olakšice. M. MILJUŠ SVIJET Prema podacima Ujedinjenih nacija, globalni prelazak sa fosilnih goriva na bioenergiju već je počeo. Računa se da bi takvi izvori energije trebalo da u narednih od 15 do 20 godina pokriju oko 25 odsto svjetskih potreba za energijom. Najveći svjetski proizvođač biodizela je Evropska unija, u kojoj je 2005. godine proizvedeno 3,2 miliona tona. Prema procjeni, za prošlu godinu ta količina je gotovo udvostručena i dostigla je 6,1 miliona tona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.