Mitropolit Teodosije: Istinu o pogromu čuvati, a ne prekrajati

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: SRNA

GRAČANICA – Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit raško-prizrenski Teodosije izjavio je danas u Gračanici da je martovski pogrom koji su Albanci izvršili nad Srbima prije 22 godine gorko svjedočenje o ljudskoj nepravdi, ali i poručio da se istina o tome mora čuvati, bez prekrajanja.

"Ako izgubimo istinu o onome što se dogodilo, onda ćemo izgubiti sposobnost da razlikujemo pravdu od nepravde, dobro od zla. Posebno nas boli to što i posle toliko godina mnogi prognani nisu dočekali povratak svojim domovima", naveo je mitropolit Teodosije.

Mitropolit Teodosije je poručio da 17. mart nije samo tragičan datum, već dan sjećanja na stradanje ljudi, paljenje domova, rušenje svetinja i straha koji je u dva dana zahvatio čitav srpski narod na Kosovu i Metohiji.

"Pred očima sveta i pored velikog međunarodnog prisustva, napravljen je pokušaj da se izbrišu tragovi našeg vekovnog postojanja i da se preostali naš narod zauvek zaplaši i protera. Zato je martovski pogrom ostao duboko urezan u naše kolektivno pamćenje kao jedan od najtužnijih i najtežih momenata naše novije istorije", rekao je mitropolit Teodosije u Domu kulture u Gračanici, gde je održana komemorativna akademija povodom obeležavanja 22 godine od martovskog pogroma.

Vladika je naveo da je ruka pomirenja pružena svim ljudima dobre volje, ali da se ne sme dozvoliti prekrajanje istine.

Vladika Teodosije je podsjetio da je u to vreme bio iguman manastira Visoki Dečani i da je sa bratijom sa bolom pratio kako se plamen i nasilje šire, te da je tih dana čovek mogao da oseti koliko je sve ovozemaljsko prolazno i kako se za jednu noć može srušiti ono što je vekovima građeno.

"Isto tako je bilo jasno i nešto drugo, da Kosovo i Metohija za nas nisu samo prostor i zemlja, nego su izvoriщe našeg duhovnog i istorijskog bića i da naša uteha nije u ljudskoj sili, nego u istini da posle stradanja i krsta dolaze obnova i vaskrsenja. Zato nas ni tada, a ni danas, Gospod nije ostavio bez nadanja", naglasio je mitropolit Teodosije.

Prethodno je u manastiru Gračanica mitropolit Teodosije služio parastos, uz sasluženje vladika novobrdanskog Ilariona, koji je vikarni episkop srpskog patrijarha, sveštenstva i monaštva, a zatim su položene bijele ruže ispred instalacije "Mising".

Parastosu u manastiru Gračanica prisustvovao je veliki broj građana, kao i pomoćnici direktora Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Milena Parlić i Borislav Tajić, predstavnici Srpske liste, te lokalni zvaničnici.

Potom je vladika Ilarion otvorio izložbu sa Likovne kolonije "Jesen u Prizrenu 2025", pri čemu je poručio da kada strada srpski narod, stradaju i njegove svetinje.

"Posebno danas treba da se setimo da čak i oni koji nam ne misle dobro ne vide nas odvojeno od naših svetinja. Kada strada narod, stradaju i svetinje, kada stradaju svetinje strada i narod. Zato što crkva Božija jeste i narod Božiji", izjavio je vladika Ilarion.

Vladika je rekao da se Srbi protiv rušenja i bore stvaralaštvom, a da je molitva stvaralaštvo.

Predstavnici opštine Sjeverna Mitrovica prisustvovali su jutros, na 22 godine od martovskog pogroma, liturgiji u Hramu Svetog Save u Južnoj Mitrovici, koji je spaljen tokom talasa albanskog nasilja 2004. godine.

Sveštenik Nenad Stojanović je, obraćajući se nakon liturgije, istakao da je hram pretvoren u pepeo prije 22 godine jer neki nisu želeli da postoji, ali da se sada, zahvaljujući dobrim ljudima, ponovo vaskrsava.

"Ovaj hram je na današnji dan 2004. godine spaljen tako da su nestale mnoge lepe uspomene i mnogo toga je ovde pretvoreno u pepeo i garež samo zato što neko nije voleo da ovaj hram ovde postoji", rekao je sveštenik Stojanović.

Sveštenik je naveo da je taj hram nekada bio mjesto okupljanja Srba iz tadašnje Kosovske Mitrovice, ali da ga danas posjećuju vjernici koji nisu zaboravili svetinju u kojoj su se krstili, vjenčavali i na vječni počinak ispraćali svoje najmilije.

Hram Svetog Save u Južnoj Mitrovici zapaljen je u Martovskom pogromu 2004. godine kada su albanski ekstremisti u velikom broju upali u crkvenu portu, uprkos prisustvu marokanskog kontingenta Kfora. Prvo su demolirali crkvene prostorije, a kasnije i zapalili sve objekte koji su se nalazili u crkvenom dvorištu kao i sam hram.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.