Mirko Banjac: Promijeniti sistem visokog obrazovanja

Smatram da se treba promijeniti sistem visokog obrazovanja, ako želimo dobro osnovno i srednje obrazovanje, istakao je u intervjuu "Glasu Srpske" direktor Republičkog pedagoškog zavoda Mirko Banjac.

- Ako hoćemo novu školu moramo dobiti novog nastavnika preko novog pristupa obrazovanja nastavnika. Ključno pitanje je imamo li dovoljno kompetentnih stručnjaka na visokoškolskoj ustanovi, koji mogu da izvode visokoškolsku nastavu u procesu obrazovanja budućih nastavnika. Ako imamo dovoljno kvalitetnih nastavnika i ako se može pokazati kvalitet i ako se taj kvalitet mjerenjem može utvrditi, onda je to u redu. Sjedjeti i pričati, to može svako. Istina je da mi nemamo kvalitet u obrazovanju koji bi u ovom momentu zadovoljio potrebe obrazovanja 21. vijeka - istakao je Banjac.

On smatra da kvalitet u nekoj mjeri možemo imati tako što ćemo shvatiti da svako ne može raditi sve i da samo stručnjaci iz oblasti obrazovanja mogu da unaprijede obrazovanje.

* GLAS: Studenti smatraju da je u visokom obrazovanju u RS potrebna reforma. Da li je potrebna i u srednjem i osnovnom obrazovanju?

BANjAC: U osnovnom obrazovanju ima dosta značajnih problema, prije svega zbog lošeg materijalnog statusa škola, zbog neadekvatnih programa ali istovremeno, nedovoljno obučenih nastavnika da mogu odgovoriti izazovima 21. vijeka. Tu je i problem što nam danas u prosvjetu ulaze u svojstvu nastavnika ljudi sa različitih obrazovnih institucija sa različitim kompetencijama. Nama se događa to da država propisuje programe obaveznog obrazovanja, a to znači nastavne programe za osnovnu školu. Istovremeno, ta ista država nema nikakvog uticaja na obrazovanje nastavnika, koji će realizovati te programe. Tako da je i samo propisivanje programa malo vrijedno, a da ne kažem bezvrijedno.

Mi smo jedina država u svijetu koja je prepustila obrazovanje nastavnika privatnim institucijama. Nisam protiv privatne inicijative u obrazovanju i obrazovanja na privatnim institucijama, ali prvo moramo donijeti dokument koji se zove obrazovna politika. Onda ćemo znati koliko trebamo kadra, kojeg obrazovanog profila i kojih i kakvih kompetencija.

* GLAS: Ko je odgovoran za to?

BANjAC: Pošto do sada nije bilo dokumenata obrazovne politike i strategije obrazovanja pa se možemo pitati ko su odgovorni. To se ne može svaliti na jednog ili dva čovjeka, jer otkad postoji RS, ova dva dokumenta nisu nikad donesena. Bilo je pokušaja da se donese strategija obrazovanja, a to je način rada na nečemu, ali da bismo došli do načina moramo utvrditi šta ćemo uraditi, a to je stvar obrazovne politike koju nikad nismo imali.

* GLAS: Kakvo je stanje u srednjoškolskom obrazovanju?

BANjAC: Kada je u pitanju srednja škola, moramo da poštujemo tržište rada. Prije svega, moramo poznavati konkurente na tržištu radne snage, na način da naši srednjoškolci imaju izlazne kompetencije koje trebaju tržištu rada.

Kada budemo dovoljno kompetentni da u saradnji sa socijalnim partnerima napravimo programe koje neko želi sebi uzeti preko svršenih učenika srednje škole, onda će to biti dobra škola. Ako potrošači obrazovanja kažu da nisu zadovoljni sa onim što mi proizvodimo, kako se onda može govoriti o nekim dobrim aspektima. Mi ovdje u Zavodu imamo pozitivna iskustva ali ne dovoljno obimna iskustva. Drugo, moramo da unaprijedimo segment upravljanja školom.

* GLAS: Kakvi su udžbenici koje koriste osnovne i srednje škole? Da li ste zadovoljni njihovim kvalitetom?

BANjAC: Kakva je škola, takvi su i udžbenici. Smatram da tu ima pogrešnih pristupa. Znak nedoraslosti novom izazovu u obrazovanju jeste po svaku cijenu kritika udžbenika. Udžbenik je samo jedan od izvora. Iako su udžbenici metodičko-didaktički neopremljeni, sadržajno su teški, ali ko brani nastavniku da i od tako lošeg materijala izvuče najbolje što može, da osmisli pitanja i zadatke koje će dijete na temelju teksta uraditi. Kada budemo imali nastavnike koji to znaju u procesu nastave uraditi, on će napisati i bolje udžbenike.

* GLAS: Da li ste zadovoljni nastavnim planom i programom i treba li njega mijenjati?

BANjAC:  Imali smo situaciju da su četiri srednje ekonomske škole radile po četiri različita programa. Na osnovu toga nismo mogli govoriti kako se nismo usaglasili u BiH, kad nismo bili saglasni ni na nivou RS. Danas imamo nastavne planove i programe za sve. Uspjeli smo za dvije i po godine napraviti nekoliko desetina hiljada stranica programa. To je pomak u odnosu na stanje koje smo našli. Nastavni program je živa materija i na njemu treba raditi i dalje, iz godine u godinu neki sadržaji zastarijevaju i odlaze, a drugi dolaze. Nastavićemo raditi na tome ali imamo probleme materijalne prirode, jer moramo dovesti članove komisija, ljude sa univerziteta i ljude iz prakse, jer ih nemamo, jer teško je napraviti programe za stotinu zanimanja u srednjim školama i 13 struka, a da ne govorimo o predmetima u osnovnim školama.

Studenti

* GLAS: Da li studenti opravdano traže reformu visokog obrazovanja?

BANjAC: Apsolutno sa opravdanjem traže reformu, a sada se postavlja pitanje da li su oni spremni da prihvate nove izazove. To znači da će morati da kontinuirano uče i da će neko morati kontinuirano da vrši provjeru onoga što oni rade i da tako kroz stalan rad dolaze do diplome. Nažalost, značajan broj studenata uopšte ne dolazi na predavanja. Ukoliko ti studenti traže promjene, onda je to čudno, ali ako promjene traže oni koji dolaze na predavanje, onda sve čestitke, jer imaju pravo da to traže.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.