Miloš Komljenović, direktor RUGIP: Zavodimo red i sređujemo haos zatečen u Upravi

Odlučan sam da sredim stanje u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP), koje je bilo haotično kada sam stupio na funkciju.

Dosta se pričalo o ovoj upravi u negativnom kontekstu i vrijeme je da budemo institucija koja štiti interese građana, investitora i drugih korisnika naših usluga. Rekao je to Miloš Komljenović, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

* GLAS: RUGIP je jedna od najvećih i najznačajnijih republičkih institucija. Sa kakvim problemima ste se susreli kada ste došli u tu instituciju?

KOMLjENOVIĆ: Godinama su se u izvještajima Glavne službe za reviziju javnog sektora ponavljale određene nepravilnosti u radu Uprave, koje se odnose na postupak zapošljavanja, javne nabavke, trošenje sredstava sa namjenskog računa Uprave i drugo. Menadžment na čijem sam čelu je sačinio program radnji, mjera i postupanja po preporukama Glavne službe za reviziju javnog sektora iz izvještaja za 2013. godinu. U skladu sa tim programom mjera radimo na otklanjanju nepravilnosti i neusklađenosti koje su utvrđene u revizorskom izvještaju. S obzirom na to da su se dugi niz godina ponavljale neke od preporuka, a jedna od njih odnosi se na zapošljavanje radnika, pristupili smo raspisivanju javnih konkursa za zapošljavanje državnih službenika posredstvom Agencije za državnu upravu i namještenika u skladu sa zakonom. Jedan od primarnih zadataka nam je jačanje Uprave, povećanje efikasnosti u radu i poboljšanje u pružanju usluga. Smatram da će se Uprava, po završetku opštih izbora, bez obzira na to kako se oni završe, vratiti u normalni svakodnevni ritam događanja. Uprava će se vratiti poslovima iz svoje nadležnosti, odnosno rješavanju imovinsko-pravnih odnosa građana i pravnih lica i svim drugim poslovima u skladu sa njenim nadležnostima. Stav menadžmenta Uprave je da se borimo da ostanemo samostalan republički organ, koji zapošljava oko 900 radnika, a ne da dozvolimo vraćanje gruntovnica u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, jer bi na taj način bez posla ostalo oko 500 radnika, mahom iz manje razvijenih opština kao što su Kalinovik ili Nevesinje. Proklamovanjem tog stava pojedina politička udruženja se bore za glasove birača. Smatram da treba da održimo svako radno mjesto jer to znači jačanje institucija i očuvanje RS.

* GLAS: Kakvo je stanje u vezi sa evidencijama koje vodi RUGIP, kao što su zemljišne knjige?

KOMLjENOVIĆ: Polazeći od činjenice da u RS ne postoji zemljišna knjiga za više od 70 odsto teritorije, iz razloga što je uništena u toku Drugog svjetskog rata i u posljednjim ratnim dešavanjima, može se zaključiti da ogroman broj nosilaca stvarnih prava nisu ni bili u mogućnosti da upišu svoja stvarna prava u javne evidencije u kojima se vode stvarna prava. Da bi se prevazišlo takvo stanje BiH kao bivša federalna jedinica SFR Jugoslavije donijela je 1984. godine Zakon o katastru nekretnina i krenula u osnivanje jedinstvene evidencije. Izbijanjem ratnih sukoba na teritoriji BiH taj posao je prekinut da bi 1996. godine RS ponovo donijela zakon kojim je trebalo da nastavi sa osnivanjem jedinstvene evidencije. Visoki predstavnik je 2003. godine nametnuo Zakon o zemljišnim knjigama tako da je proces osnivanja jedinstvene evidencije prekinut, jer su tim zakonom stavljeni van snage svi propisi koji su regulisali pitanje osnivanja jedinstvene evidencije. Donošenjem Zakona o premjeru i katastru RS započeli smo proces stvaranja jedinstvene evidencije, odnosno osnivanje katastra nepokretnosti.

* GLAS: RUGIP sprovodi projekat registracije nepokretnosti u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru. Šta taj projekat obuhvata?

KOMLjENOVIĆ: RUGIP sprovodi projekat registracije nepokretnosti za koji su odobrena kreditna sredstva Svjetske banke. Primarni cilj ovog projekta je osnivanje jedinstvene evidencije o nepokretnostima čime će na jednom mjestu, u jednoj jedinstvenoj evidenciji, u jednoj javnoj ispravi biti upisani svi podaci o nepokretnostima sa nosiocem stvarnog prava na istim. Ovaj projekat se sastoji od tri komponente - unapređenje podataka o nepokretnostima koje se odnosi na osnivanje katastra nepokretnosti i to je najvažniji segment ovog projekta, zatim unapređenje infrastrukture za potrebe osnivanja katastra nepokretnosti i unapređenje politika i institucionalni razvoj.

* GLAS: Koje su još aktivnosti realizovane kroz ovaj projekat?

KOMLjENOVIĆ: U toku je priprema za izlaganje podataka o nepokretnostima na javni uvid za 110 katastarskih opština. Pored toga, na poslovima osnivanja katastra nepokretnosti (priprema podataka za izlaganje na javni uvid i rad u komisijama za izlaganje) je do sada angažovano 155 eksternih konsultanata. Radi se o građanima RS koji su na ovaj način došli do posla, što je veoma značajna činjenica u situaciji kakva je trenutno na tržištu rada. Izvršeno je mapiranje ranjivih kategorija društva za osam političkih opština na čijem području živi polovina populacije RS. Izvršena je nabavka neophodne opreme za rad na terenu u koju, prije svega, spadaju GPS prijemnici i totalne stanice, koje su među najvažnijim instrumentima koje koriste geodetski stručnjaci na terenu. Izvršena je obuka radnika, pretežno za rad u komisijama za izlaganje podataka na javni uvid. Omogućili smo građanima i da na besplatan info telefon broj 080 050 111 prijave nepravilnosti i daju svoje sugestije i prijedloge koji se odnose na rad zaposlenih u Upravi i područnim jedinicama. Takođe na ovaj besplatan telefon mogu da prijave korupciju ukoliko naiđu na zaposlenog koji je spreman da počini koruptivno djelo. Menadžment Uprave je oformio Odjeljenje za internu kontrolu da postupa po zaprimljenim prijavama na rad službenika i sankcioniše svakog zaposlenog koji ne poštuje zakon ili koji pokuša da učini neko koruptivno djelo. Odlučan sam da sredim stanje u ovoj instituciji, koje je bilo haotično kada sam stupio na funkciju. Dosta se pričalo o ovoj upravi u negativnom kontekstu, došlo je vrijeme da budemo institucija koja štiti interese građana, investitora i drugih korisnika naših usluga i da korisnici usluga vjeruju javnoj ispravi koju dobiju iz bilo koje područne jedinice RUGIP-a.

Poplave

* GLAS: Da li su evidencije pretrpjele štetu u majskim i avgustovskim poplavama?

KOMLjENOVIĆ: Što se tiče elementarnih nepogoda koje su zadesile RS, Uprava je preduzela neophodne mjere i radnje za očuvanje svih evidencija koje vodi, tako da ništa od evidencija nije uništeno tokom poplava. Imali smo problema kao i mnogi stanovnici RS sa poplavama, jer nam je bilo poplavljeno nekoliko područnih jedinica, ali nije pričinjena veća materijalna šteta i u vrlo kratkom roku sve područne jedinice su stavljene u funkciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.