Legalizacija bespravno podignutih građevina u RS

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Legalizacija bespravno podignutih građevina u RS

Opštine u svojim odlukama o legalizaciji bespravno podignutih građevina predvidjele mogućnost plaćanja naknada na rate, čija visina zavisi od starosti objekta i gradske zone, rekao Dragan Mijović

BANjA LUKA - Od 62 opštine u Republici Srpskoj, odluke o legalizaciji bespravno podignutih građevina do kraja prošle godine donijelo je 45. Glavni republički urbanističko-građevinski inspektor Dragan Mijović kaže da su prije isteka roka - 31. decembra prošle godine - zakonsku obavezu ispoštovale sve veće opštine u kojima je veći intenzitet građenja. - Ono što je zabrinjavajuće jeste slab odziv građana za legalizaciju. Ovo im je jedinstvena prilika da na što bezbolniji način legalizuju bespravno podignute građevine, jer su sve opštine u svojim odlukama predvidjele mogućnost plaćanja naknada na rate, čija visina zavisi od starosti objekta i gradske zone - rekao je Mijović i dodao da se visina i vremenski rok za plaćanje naknade razlikuje od opštine do opštine. U decembru 2002. godine usvojen je Zakon o uređenju prostora prema kojem su opštine bile dužne da donesu odluke o legalizaciji, ali je zbog kašnjenja aerofotogrametrijskog snimanja proces legalizacije prolongiran na nekoliko godina. - Proces legalizacije bespravno izgrađenih objekata trebalo bi da bude okončan do kraja ove godine, kada će se precizno znati koliko je nezakonito podignutih građevina u Republici, kao i podatak po opštinama koliko je objekata trajno i koliko privremeno legalizovano, a koliko će, zbog neuklapanja u plansku dokumentaciju, biti porušeno - istakao je Mijović. Poređenjem podataka iz inspekcijskih kontrola, broj bespravno podignutih građevina smanjuje se iz godine u godinu. U 2007. godini opštinska urbanističko-građevinska inspekcija je, od 11.000 kontrolisanih građevina, nezakonitosti u građenju utvrdila kod 2.200 objekata, ili u 22 odsto slučajeva, dok je taj procenat u 2006. godini iznosio 24 odsto, a u 2005. - 27 odsto. - Lani su izdata 293 rješenja za rušenje dijelova ili kompletno izgrađenih objekata i pokrenuto 114 prekršajnih i 96 krivičnih postupaka. Za nepravilnosti u građenju, inspektori od prošle godine mogu na terenu da izdaju prekršajne naloge od 10 hiljada do 15 hiljada maraka - istakao je Mijović. Republička urbanističko-građevinska inspekcija je od 349 kontrolisanih licenci u građevinskim firmama u 126 utvrdila nepravilnosti, a u 18 slučajeva od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zatražila da ponište izdate licence. D. VRHOVAC - MIHAJLOVIĆ Rok za ekološke dozvole Portparol u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Gorjana Rosić potvrdila je da će biti produžen rok za pribavljanje ekoloških dozvola u firmama sa postojećim proizvodnim pogonima. - Prvo će se ići na izmjene Zakona o zaštiti životne sredine, nakon čega će biti poznato do kada je rok produžen. Do sada su u proizvodnim postrojenjima filtere ugradile 62 firme i njihove zahtjeve za izdavanje ekološke dozvole ministarstvo je pozitivno riješilo - rekla je Rosićeva i napomenula da se bez ekološke dozvole ne može izdati građevinska dozvola.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.