Kultura sjećanja: Ne nadamo se više ničemu

ISTOČNO SARAJEVO - Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo služenjem parastosa u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima danas je počela obilježavanje Dan nestalih Srba Sarajevsko-romanijske regije.

Porodice nestalih su podsjetile sa gorčinom na  činjenicu da još nije rasvijetljena sudbina 301 lica srpske nacionalnosti sa područja opština u Sarajevu i okolini, te Višegrada i Goražda.

Porodice nestalih i zvaničnici sa ovog područja položili su vijence i cvijeće  kod centralnog Spomen-obilježja.

Predsjednik Republičke organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac  rekla da je ovo tužan dan, ne samo za Sarajevsko-romanijsku regiju, nego i za čitav srpski narod koji pamti šta se dešavalo devedesetih godina prošlog vijeka.

- Posebno su tužne porodice koje još nisu pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih.Na spisku nestalih u Republici Srpskoj nalazi se 1.614 lica. Mi se danas podsjećamo i odajemo dužnu poštu i stradalim vojnicima bivše JNA, koje su pripadnici zločinačke muslimanske specijalne policije `Ševe` pogubili u Velikom parku u Sarajevu, 22. aprila 1992. godine - rekla je Graorčeva.

Ona je pozvala nadležne institucije i zatražila  da posmrtni ostaci ovih srpskih boraca, ali i svih nestalih srpskih žrtava, budu pronađeni, identifikovani i dostojanstveno sahranjeni.

- Institucije i porodice iz Republike Srpske nisu zadovoljne radom Instituta za nestala lica BiH- konstatovala je Graorčeva i ocijenila da bi se zastoj u procesu traženja nestalih lica mogao otkloniti uspostavljanjem instituta za traženje nestalih lica Republike Srpske.

Ona je potvrdila da je situacija u spomen-kosturnicama veoma teška, što se posebno odnosi na kosturnicu u Miljevićima, gdje se još u potpuno neuslovnoj prostoru nalaze posmrtni ostaci 225 neidentifikovanih lica.

Graorčeva je rekla da i kosturnice u Nevesinju u Banjaluci zahtijevaju sanaciju i rekonstrukciju, čak i izgradnju nove kosturnice u Nevesinju.

Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Boško Jugović rekao je da grad podržava nevladine organizacije koje se brinu o nestalim licima srpske nacionalnosti.

-Neophodno je sistemsko rješenje za ubrzanje procesa traženja nestalih lica na nivou Republike Srpske, jer je samo tako moguće ublažiti i donekle zacijeliti rane porodica koje ne znaju sudbinu svojih najmilijih- rekao je Jugović.

Porodice nestalih koje su prisustvovale današnjem obilježavanju Dana nestalih nisu bile voljne za izjave medijima, ali su rijetki na to pristali.

Sanja Čačar je rekla da je njen otac zarobljen 22. aprila 1 992. godine Stevan  Đokanović
i da ni do danas nisu našli njegove kosti.

- Kao porodica poginulih boraca ogorčeni smo što za godinu dana nijedan slučaj nije riješen. Ako ne mogu da nađu mog oca, bilo koga nestalog srpske nacionalnosti mogli su naći. Našalost ništa se ne radi - istakla je Čačareva.

Ona je konstatovala da su u Spomen-kosturnici uslovi katastrofalni i da niko ništa ne poduzima.

- Mi kao porodica poginulih boraca i ja kao dijete poginulog borca vidno smo razočarani. Pokušavali smo na različite načine da dođemo do podataka. I sama ne znam koliko smo puta davali DNK, ali to mora da se radi na nivou vlasti, ali očigledno naše vlasti to ništa ne zanima - rekla je Čačarava.

Jelena Lalović je takođe pristala da se obrati medijima ali prije toga je ogorčeno kazala, „uzmite moju prošlogodišnju izjavu, ista je i ove godine“.  

- Tragam za bratom Gojkom Golubovićem i evo prošle su tolike godine od 22. aprila 1 992. godine i svake godine se 22. aprila okupljamo ovdje. Sve nas je manje i manje i biće nas sve manje. Znači pričamo priču „iz šupljeg u prazno“ i niko ništa ne radi. Nikakvih informacija, nikakvih podataka, niko nije osuđen. Biće to tako i ubuduće ..., Mi kao porodica smo ogorčeni, razočarani. Ne tnamo ni kome da se obratimo i da li će iko ikada da se potrudi, da nam se obrati i kaže neku riječ utjehe, da se nečemu nadamo. Ne nadamo se više ničemu - rekla je  Lalovićeva očito kao i ostale porodice koje su danas došle u Miljeviće. 

Prema posljednjim podacima Organizacije porodica nestalih  još se traže posmrtni ostaci nestalih lica srpske nacionalnosti sa područja federalnih opština, dva iz Vogošće, četiri iz Hadžića, po jedno sa Ilidže i Ilijaša, pet iz Vareša, 168 iz Novog Sarajeva, Novog i Starog Grada, osam sa Dobrinje i 82 iz Goražda.

Sa područja opštine Pale traže se tri nestala lica srpske nacionalnosti, iz Rogatice osam, sa Sokoca tri, iz Višegrada tri i 13 iz Trnova.

Od 965 prijavljenih nestalih lica, identifikovana su 664, a za 301 licem srpske nacionalnosti još se traga.

Članovi Oganizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila poručili su da i danas žele da podsjete na stradanje Srba u Sarajevu, kao srpskom stratištu, mjestu pojedinačnih i masovnih i izmještenih srpskih grobnica, te simbolu masovnog iseljenja srpskog stanovništva koje je nakon rata bilo primorano da napusti svoja ognjišta.

Posebno ih boli činjenica da u prošloj godini Institut za nestala lica BiH nije identifikovao nijedno nestalo lice srpske nacionalnosti sa područja Sarajevsko-romanijske regije.

Članovi Organizacija su podsjetili da je događaj koji se odnosi na ubistvo osam vojnika bivše JNA 22. aprila, 1992. godine u Sarajevu, poznatiji kao predmet "Veliki park", samo jedan u nizu od mnogobrojnih tragičnih stradanja Srba u Sarajevu, povod da se taj dan obilježava kao Dan nestalih Srba Sarajevsko-romanijske regije.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.