Kako su se utoplile brojne javne ustanove

BANjALUKA - Stara fasada, dotrajala stolarija i krov koji prokišnjava bila je do prije nekoliko godina slika mnogih zdravstvenih i vaspitno-obrazovnih, kao i drugih ustanova širom Srpske, gdje su danas znatno bolji uslovi za rad i boravak, jer su objekti obnovljeni u skladu sa energetskom efikasnošću.
Do sada je posredstvom Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti RS u utopljavanje javnih objekata uloženo više od deset miliona maraka. Prednosti energetske efikasnosti se najviše osjete kroz finansijske uštede za grijanje, hlađenje i potrošnju električne energije, što se može vidjeti iz brojnih primjera, među kojima je Dom zdravlja u Loparama.
Vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Dušan Šakotić istakao je za "Glas Srpske" da je u lokalnom domu zdravlja, koji broji 7.285 osiguranika, stvorena dosta povoljnija klima kada je u pitanju rad zaposlenih i boravak pacijenata.
- Zamjenom stolarije, postavljanjem toplotne izolacije i fasade te prelaskom na pelet naši radijatori su u posljednje dvije godine dosta topliji i postižemo znatno veću temperaturu nego što je to bilo prije obnove objekata, kroz koje dnevno prođe oko 300 ljudi, uzimajući u obzir i zaposlene - kazao je Šakotić.
Dodao je da u sklopu ove zdravstvene ustanove postoji više povezanih objekata, od kojih je jedan potpuno rekonstruisan.
Da ulaganja u energetsku efikasnost dugoročno donose velike uštede energije i novca svjesni su i zaposleni u Osnovnoj školi "Drinić", u sklopu koje radi i predškolska ustanova. Prema riječima direktorice ovih ustanova Biljane Zorić, u toku je utopljavanje vrtića, dok je škola obnovljena prije nekoliko godina.
- Radovi su na dvije trećine puta, tako da već osjetimo poboljšanje što se tiče uslova. Najviše će značiti djeci, kojoj je već sad daleko toplije, a vjerovatno ćemo trošiti i mnogo manje novca na grijanje, koje nam je do sada bilo dosta značajna finansijska stavka. Obnova ovog objekta, što je išlo posredstvom opštine Drinić, donijeće nam blagodati na više strana - kazala je Zorićeva, dodajući da će uz podršku Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti, koji je za to obezbijedio 30.000 KM, na objektu vrtića, između ostalog, biti nova fasada.
Ona kaže da se majstori trude da ne ometaju rad same ustanove, koja je smještena u objekat sagrađen u poslijeratnom periodu.
- Nova fasada je urađena prije nekoliko godina i na školskom objektu, na kojem je, takođe, promijenjena i stolarija. Sada je mnogo prijatnije i u školi, gdje trenutno nastavu pohađa 79 učenika - istakla je Zorićeva.
Na početak obnove zgrade sa nestrpljenjem čeka i direktor prijedorskog "Vodovoda" Dragoslav Kabić. On kaže da je pri kraju tenderska procedura u vezi sa izborom izvođača i čim to bude završeno, počeće građevinski radovi.
- U zgradi smo staroj oko 100 godina. Novi krov i stolarija, kao i fasada, koje nije ni bilo, sigurno će nam donijeti veće uštede na energentima, a da ne pričamo o radnim uslovima ljudi koji ovdje svakodnevno borave - naglasio je Kabić, dodajući da je Fond za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti Srpske za te namjene izdvojio 150.000 maraka, dok je trebalo da oni obezbijede još 200.000 KM.
SREDSTVA
Vlada Srpske odobrila je lani Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS 2,48 miliona KM za sufinansiranje više od 20 projekata. Kako su ranije istakli u ovom fondu, do sada se najviše radilo o energetskoj obnovi i sanaciji objekata koji nisu obnavljani više 50 godina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.