Kako do kontrole portala!?

U BiH zvanično nije poznat ukupan broj portala. Osim registrovanih, mnogo je portala koji nisu registrovani.

U BiH zvanično nije poznat ukupan broj portala. Osim registrovanih, mnogo je portala koji nisu registrovani.

Na portalima se mogu naći svakakvi sadržaji, moguće je pročitati mnogo korisnih informacija, ali na nekima su i uvredljiviji sadržaji. I elektronski i štampani mediji u BiH podliježu različitim sankcijama i zakonima, dok za portale nema ograničenja. Istražili smo kada sloboda govora postaje uvreda i kleveta! Udruženje novinara RS traži rješenje.

"Lažov, kriminalac, lopov, kradljivac" danas - sutra i vaše ime može da se nađe pored ovih riječi, a da nemate mogućnost da reagujete. Vijeće za štampu BiH, kao savjetodavno tijelo, nadgleda rad veb portala, ali nije u mogućnosti i da ih kazni za neprofesionalno izvještavanje. Mišljenja su da internet i portale ne treba niko ni da kontroliše – treba da postoji sloboda govora – međutim, naglašavaju da je problem što se ona sve češće zloupotrebljava.

Ljiljana Zurovac, predsjednica Vijeća za štampu BiH, rekla je da su nekoliko puta prijavljivali policiji u Republici Srpskoj i Federaciji Bih, kao i Sipi, zbog tekstova koji uglavnom sadrže govor mržnje.

" Nemoguće je doći do ljudi koji su vlasnici tih portala, a u to moraju da se uključe organi gonjenja, policija i tužilaštva. U tom slučaju samoregulacija ništa više ne može da uradi", kaže Ljiljana Zurovac.

Profesori iz ove oblasti uglavnom su mišljenja da internet kao najnoviji medij u sferi izvještavanja, a samim tim i portali, zahtijevaju regulaciju. Iako su zapravo prostor slobode – sve brže postaju i prostor rizika.

Profesorica Tatjana Tapavički Duronjić sa Fakulteta političkih nauka Banjaluka, kaže da su sve veći apeli,

a i žalbe koje još ne završavaju na sudu, ali veruje da će doći vrijeme veće kontrole interneta, posebno kada je riječ o preuzimanju tuđih sadržaja. Kako naglašava,

zaštita prava su jasna na globalnom nivou, pa iako neki misle da je daleko do rješenja na ovim prostorima, ona su moguća i ovdje u bližoj budućnosti.

U Vijeću za štampu priznaju da u BiH postoji više od 50 portala za koje ne znaju ni ko ih uređuje – uglavnom su bez imena, prezimena i kontakta. Na takvim mjestima sve su češći i komentari čitalaca koji nerijetko pišu govorom mržnje, kao i jezikom neprilagođenim mlađem uzrastu i djeci.

- Imamo problem veoma niske komunikacije, imamo skoro nikakvu kulturu komuniciranja, posebno kada ljudi misle da su zbilja anonimni i da se ne može otkriti njihov identitet što je osnovna nepismenost, kad je internet u pitanju - kaže Ljiljana Zurovac.

I mišljenja građana, kada je riječ o vjerodostojnosti informacija objavljenih na portalima su različita. Uglavnom, više je onih koji prednost daju zvaničnim portalima neke televizije ili novina.

Treba naglasiti i da je za pokretanje veb portala potrebno samo oko stotinu KM. Veliki broj njih je i na besplatnim domenima, koji posluju bez plaćanja obaveza državi, a zarađuju veliki novac od reklamiranja i raznih sumnjivih transfera koji često idu i iz opštinskih ili državnih kasa. Udruženje novinara uputilo je Vladi RS inicijativu za formiranje radne grupe koja bi analizirala stanje u medijima u Srpskoj, nakon čega bi se pristupilo izradi nove zakonske regulative.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.