Jubilej Milanskog edikta u Nevesinju

Sanja Kovač
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Jubilej Milanskog edikta u Nevesinju

Nevesinje - Centralna svečanost obilježavanja 17 vijekova od donošenja Milanskog edikta, zakonskog akta koji je stavio istorijsku tačku na trovjekovni progon hrišćana i osigurao "pravo da svako veruje kako mu srce hoće", biće održana u nedjelju, 9. juna, u Nevesinju.

Svečanost će biti upriličena kao zajednička aktivnost eparhija zahumsko-hercegovačke i budimljansko-nikšićke, te Mitropolije dabrobosanske, a očekuje se prisustvo od pet do deset hiljada ljudi u ovom slavnom istorijskom mjestu.

Tokom svečanosti biće organizovan i donatorski ručak, kako bi se  prikupila sredstva za Fondaciju "Sveti Vukašin".

Fondaciju je osnovala Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska, u saradnji sa načelnicima istočnohercegovačkih opština, kao odgovor na sedamdesetogodišnjicu pokolja i stradanja pravoslavnog srpskog stanovništva u Hercegovini. Fondacija prevashodno pomaže porodice sa troje i više djece.

Sredstva prikupljena na donatorskom ručku biće upotrijebljena i za  izgradnju spomen-crkve Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima - toliko poznatim u našem narodu da su postali sinonim za njegovo stradanje, kao i za dnevni centar djece sa posebnim potrebama "Moja nada" u Nevesinju, koji pohađa 47 djece sa posebnim potrebama.

Proslavi jubileja Milanskog edikta prisustvovaće najznačajnije ličnosti svih oblasti javnog i kulturnog života Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, među kojima i predsjednik RS Milorad Dodik.

Povodom obilježavanja godišnjice Milanskog edikta, 8. juna u Gradskoj galeriji Nevesinje svečano će biti otvorena izložba slika akademskog slikara i vajara prof. Milivoja Unkovića.

Ljubitelji umjetnosti u Nevesinju imaće priliku da vide najnovije radove ovog svjetski priznatog umjetnika - dobitnika mnogobrojnih nagrada za slikarstvo, grafiku i skulpturu na prostorima bivše Jugoslavije, čija se djela nalaze u mnogim svjetskim muzejima, javnim i privatnim zbirkama.

Krst cara Konstantina

Ovaj znak potiče iz 312. godine, kada ga je sveti car Konstantin Veliki stavio na zastave, štitove i kacige svojih vojnika pred odlučujuću bitku sa tiraninom Maksencijem, i to nakon što mu se Isus Hristos javio u snu.

Krst cara Konstantina čine ukrštena grčka slova H (hi) i R (ro) - početna slova riječi Hristos - dok su sa lijeve i desne strane slova A (alfa) i O (omega), po riječima Gospodnjim: "Ja sam Alfa i Omega, Početak i Kraj." Zbog toga se ovaj znak naziva još i Hristov monogram ili jednostavno Hi-Ro i predstavlja simbol pobjede svih koji su sa Hristom i za Hrista.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.