Iz Nevesinja u legendu: Banjaluka dočekala izložbu o Peri Tunguzu (FOTO)

Sandra Kljajić Galerija
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Izložba u Banjaluci Foto: Velibor Tripić | Izložba u Banjaluci

BANjALUKA – Nakon Beograda, Nevesinja, Trebinja, Bileće, Gacka i Pala, izložba posvećena hajdučkom harambaši i narodnom junaku Peri Tunguzu stigla je u Banjaluku.

Izložba pod nazivom „Od Nevesinjske puške do Solunskog fronta“, autorke Nataše Gligorić, otvorena je danas. 10. novembra u izložbenom prostoru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Istorija u dokumentima, fotografijama i rukopisima

Autorka izložbe, praunuka Pera Tunguza i sekretar Udruženja Nevesinjaca u Beogradu, ovim projektom njeguje kulturu sjećanja i afirmiše zavičajno nasljeđe u srpskoj javnosti.

Postavka prikazuje bogatu istorijsku građu i lične uspomene vezane za junaka čiji je pucanj u julu 1875. godine označio početak Nevesinjske puške – simbola otpora i borbe za slobodu.

Izložba je nastala na osnovu dragocjene porodične dokumentacije i rukopisa istoričara Danila Tunguza Perovića, a uz stručnu saradnju istoričara Nenada Urića, koji je obradio arhivsku i bibliotečku građu.

Posjetioci mogu da vide 27 panoa sa dokumentima, fotografijama i arhivskom građom koji prate životni put slavnog harambaše – od prvog pucnja u Bišini do učešća na Solunskom frontu kao dobrovoljca u poznim godinama života.

Podrška institucija i naučni legitimitet

Direktor Arhiva Republike Srpske Bojan Stojnić istakao je da je izložba organizovana povodom 150 godina od izbijanja Nevesinjske puške, pod pokroviteljstvom Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.

Projekat je realizovan u saradnji sa Arhivom Republike Srpske, Institutom za humanističke i društvene nauke Filozofskog fakulteta, Udruženjem arhivskih radnika Republike Srpske i udruženjem „Kultura bez granica“, čiji je osnivač i urednik portala Slobodna HercegovinaTrifko Ćorović, ujedno i dizajner izložbe.

Stojnić je naglasio da, iako autorka nije istoričarka već ekonomista, izložba je urađena na visokom profesionalnom i akademskom nivou.

Sjećanje na junaka koji je otjelotvorio duh naroda

Istoričar Predrag Lozo iz Republičkog centra za istraživanje rata i nestalih lica podsjetio je da je Pero Tunguz bio čovjek koji je „svojim životom ispisao istoriju naroda“.

– Kada vidite faktografiju ove izložbe, zapitate se kako je moguće da u život jedne osobe stane toliko istorijskih događaja. On je otjelotvorenje mitskog hercegovačkog, odnosno srpskog junaka – kazao je Lozo.

Istoričar iz Republičkog centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Predrag Lozo podsjetio je na životnu priču Tunguza, njegov slobodarski duh, te značaj koji je imao ne samo za Hercegovinu, već i za čitav srpski narod.

Istakao je da na osnovu ove izložbe možemo da vidimo da istorija koju učimo nije nikakva mitska, fiktivna istorija, već između ostalog istorija ličnosti, porodična i našeg društva u cjelini.

- Kada vidite faktografiju na ovoj izložbi, zapitaćete se koliko je to stvarno i koliko je moguće da u život jedne osobe stane toliko istorijskih događaja i procesa. Jer Pero Tunguz svjedočio je ključnim istorijskim procesima, koji su izrodili sadašnjost srpskog naroda. On je u isto vrijeme otjelotvorenje mitskog hercegovačkog, odnosno srpskog junaka. Ono što se njemu dešavalo jeste sudbina našeg naroda – istakao je Lozo.

Rukovodilac Instituta za humanističke i društvene nauke Filozofskog fakulteta Boško Branković kazao je da će zainteresovani izložbu moći da pogledaju tokom narednih 10 dana. 

Porodična priča koja ne smije u zaborav

Autorka Nataša Gligorić poručila je da je svaka porodica u Srpskoj čuvar sjećanja na pretke i junake koji su branili ognjište.

– U našoj porodici taj duh nosi ime mog pradede, harambaše Pera Tunguza. Ovom izložbom usmjerila sam snop svjetlosti na njegove hajdučke staze koje prete da zarastu zaboravom – navela je ona.

Ko je bio Pero Tunguz

Pero Tunguz (1840–1919), rođen u selu Slivlja kod Nevesinja, bio je jedan od vođa ustanka Nevesinjska puška (1875), kao i kasnijeg Uloškog ustanka protiv austrougarske vlasti (1882). Njegovo ime ostalo je simbol nepokornosti, časti i slobode.

U Prvom svjetskom ratu učestvovao je kao dobrovoljac, prošavši put od odbrane Beograda i Albanske golgote do proboja Solunskog fronta.

O Peri Tunguzu su se pričale legende još za njegova života. Pjesnici su ga spominjali kao "vjetrovitog harambašu", a njegovo ime ostalo je upisano u narodno pamćenje kao sinonim za junaštvo, prkos i čovječnost.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.