„I to smo preživjeli, u inat“- svjedočanstvo za nezaborav

ISTOČNO SARAJEVO - Knjiga "I to smo preživjeli, u inat!" autora Zorana Stanojevića, koja kroz kratke priče donosi svjedočanstva o ratnim dešavanjima i životu srpskih boraca tokom proteklog rata, promovisana je večeras u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo pred publikom koju su činili mnogi Stanojevićevi saborci i prijatelji.

Stanojević je  rekao da je knjigu počeo da piše iz potrebe da se sačuvaju sjećanja na teško vrijeme i iskustva ljudi koji su prošli ratni put na kome su mnogi izginuli ili ranjeni.

- Razgovarajući sa mladim ljudima, vidio sam da mnogi od njih rat doživljavaju kao nešto slavno i herojsko. Htio sam da kroz ove priče pokažem da rat nije samo slava, nego prije svega muka i patnja, iako je bilo i lijepih trenutaka prijateljstva, ljudskosti, pa i šale- rekao je Stanojević, da su priče uglavnom sa prostora Hadžića i tretiraju ratna dešavanja.

On je istakao da je izuzetno važno sačuvati istinu o onome šta se tokom rata dešavalo, te da mladi ljudi o tome gotovo ništa ne znaju.

- Niti ih ko uči niti im ko išta priča u školi pogotovo- rekao je Stanojević i da uglavnom tretira dešavanja u ratnom Srpskom Sarajevu. 

Stanojević  je istakao da su likovi i događaji u knjizi uglavnom zasnovani na stvarnim ljudima i iskustvima sa ratišta, te da ima priča za još jednu knjigu koju namjerava objaviti, te da neke priče i kad priča i piše da to radi u suzama poput priče o ranjavanju brata.

Recenzent knjige, novinar Gvozden Šarac, istakao je da je o stradanju srpskog naroda i podvigu srpskog borca malo govoreno i pisano.

- Ova knjiga je važna jer predstavlja svjedočanstvo o jednom teškom, ali ponosnom vremenu. Uz ove priče čitalac ima osjećaj kao da je zajedno sa autorom i njegovim saborcima na ratištu.Premalo smo govorili, premalo pisali a previše ćutali o stradanju našeg naroda i podvigu srpskog borca- rekao je Šarac i dodao da je ova knjiga jedna vrsta nauka za buduće naraštaje i pokoljenja da znaju šta su njihovi preci radili i kroz šta su prolazili tokom odbrambeno-otadžbinskog rata.

Šarac dodaje da ovakva svjedočenja imaju značajnu ulogu u očuvanju kulture sjećanja i dokumentovanju stradanja srpskog naroda.

- Ovo su priče o jednom teškom ali ponosnom vremenu. Srce mi se cijepalo dok sam čitao kako od snajpera stradaju Miloš i Milica na Grbavici- rekao je Šarac.  

Profesor književnosti Željka Pandžić navela je da je riječ o zbirci priča koje se mogu posmatrati i kao svojevrsna molitva za sve koji su stradali ili nose traume rata.

- Ovo nije knjiga pisca po vokaciji, već knjiga svjedoka. Ona je svjedočenje o jednom životu i vremenu. Ovo je zbirka pripovjedaka i to je broj koji se poklapa i vodi dijalog sa brojem čvorića u Hristovoj brojanici. Svaka priča je na neki način molitva za sve te ljude koji ili su poginuli ili su ratni vojni invalidi -  istakla je Pandžićeva i dodala da malo ko od nas ne nosi traumu iz tog vremena.

Ona je naglasila da ova knjiga, iako je napisana iz perspektive ratnika, ne poziva na osvetu, već nosi snažnu humanističku poruku i poziva na razumijevanje i pomoć drugima.

- Ćiotajući knjigu nanovo sam se suočavala sa svojim sjećanjima, ali sigurno nisu takva kakva imaju ljudi koji su bili na prvoj liniji kao što je Stanojević.Ova knjiga je svjedočenje i ona nije djelo pisca nego svjedoka o jednom životu. Ona je i poziv da se suočimo sa onim što smo preživjeli i da Srbi astave da pričaju o ratu jer o tome ima šta da se priča i ispriča- rekla je Pandžićeva.

Ona je istakla da knjiga ne poziva na osvetu nego je duboko humanistička – Ne sveti se nego pomozi koliko možeš.  

Direktor Matične biblioteke Nataša Kulašinac ocijenila je za Glas Srpske da je ovo djelo  više od knjige.

- Ono je vječno opijelo znanim i neznanim junacima sarajevskog ratišta, svjedočanstvo o djeci čije su živote ugasili snajperski meci, o civilima stradalim u bombardovanjima, o ljubavima prekinutim ratom i o svakodnevici Srpskog Sarajeva. Kao izdavač ove knjige, Matična biblioteka Istočno Sarajevo kontinuirano njeguje kulturu sjećanja, nastojeći otrgnuti od zaborava priče o stradanjima, hrabrosti i moralnim iskušenjima, te ih na taj način sačuvati i prenositi budućim generacijama. Poštujući snagu riječi nad osvetom, ove priče podstiču zajedničko pamćenje i podsjećaju nas na vrijednosti čojstva i junaštva- ocijenila je Kulašinac.

Promociji knjige u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo prisustvovao je i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, a uveličao ju je i guslar Dušan Pejić. Promocija je počela njegovim izvođenjem pjesme „Sin pokojni sa sahrani oca“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.