Humanost u krizi

PALE - Dobrovoljni davaoci krvi su "najhumaniji među humanima" i pojedinci koji zaslužuju posebno poštovanje u društvu, jer su se uvijek bezrezervno odazivali na sve pozive i uključivali u akcije čiji je osnovni cilj zaštita života i zdravlja ljudi.

Ova poruka je mogla da se čuje prilikom Drugog susreta dobrovoljnih davalaca krvi, koji je nedavno na Jahorini okupio blizu 600 humanista iz cijele Republike Srpske, a koji su, kako je rečeno, "darovali dragocjenu tečnost i pomogli hiljadama ljudi u nevolji". Ipak, status davalaca nije na nekadašnjem nivou, te da bi ga što prije trebalo i definisati. Sa takvom ocjenom u potpunosti se slaže i Ratko Šantić, svjetski rekorder i čovjek koji je čak 244 puta darovao krv, ne bježeći od konstatacije da su "dobrovoljni davaoci krvi danas potpuno nezaštićeni."

- Dobrovoljno davalaštvo krvi je u svojevrsnoj krizi, a jedan od ključnih razloga zbog čega je to tako, jeste upravo u činjenici da je status davalaca nedefinisan, te da ne postoji ni dio nekadašnjih prava, što svakako otežava i rad na podsticanju mlađih ljudi da postanu dobrovoljni davaoci krvi - kaže Šantić.

U Crvenom krstu Republike Srpske (CK RS) ne spore da je aktuelni položaj dobrovoljnih davalaca drugačiji nego nekada, ali i vjeruju da će se uskoro iznaći kvalitetno rješenje na tom polju.

- Vlada Republike Srpske i republičko Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, rade na tome i vjerujemo da će dobrovoljni davaoci krvi dobiti status u društvu koji im i pripada - ocijenio je predsjednik CK RS Jovo Grujičić.

Direktor republičkog Zavoda za transfuzijsku medicinu Gordana Guzijan ističe i da bi se dobrovoljnim davaocima trebalo ukazati poštovanje, pažnja i zahvalnost.

- Zakon o transfuzijskoj medicini reguliše stručni dio posla, ulogu i mjesto davalaca, te nevladinih organizacija koje bi trebalo da se bave propagandom i omasovljavanjem. U svijetu je trend da se u pravnom smislu ispoštuje dobrovoljno, anonimno i besplatno davalaštvo, ali kako su naši davaoci ipak ranije navikli na određene beneficije, u izradi su podzakonski akti, kojima bi se regulisala i ta prava - kazala je Guzijanova.

Manje davalaca

Članovi CK RS su naveli da je "primjetan trend pada broja davalaca".

- U Srpskoj je, po našim podacima, lani registrovano oko 8.200 davalaca, dok se pretprošle godine taj broj kretao oko 9.500 - kazala je stručni saradnik za zdravstvenu djelatnost u CK RS Ljiljana Gluhović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.