• Novosti
  • Društvo

Generacijska obnova sela: Preduslov budućnosti

Piše: Srna 14.06.2025 15:50
Foto: Srna

BANjALUKA - Selo može postati temelj generacijske obnove u Republici Srpskoj ukoliko bude prepoznato kao mjesto života, a ne samo proizvodnje, istakla je spoljni saradnik Centra za društveno-politička istraživanja (CDPI) Republike Srpske Jadranka Berić.

Berićeva je navela da bez mladih porodica, djece i aktivne radne snage, selo ne može opstati kao živ i održiv društveni organizam.

- Upravo ruralna područja mogu ponuditi uslove za formiranje i ostanak mladih porodica, dostupnu zemlju, manje troškove života, bliskost s prirodom, ali i prostor za inovacije i preduzetništvo - naglasila je Berićeva u autorskom tekstu za Srnu.

TRANSFORMACIJA SELA

Berićeva je navela da je ruralna sredina, to jest selo, tradicionalno imalo centralno mjesto u sociokulturnom i ekonomskom životu našeg društva.

- Istorijski gledano, selo je bilo mjesto u kojem su se formirale društvene norme, održavale porodične i zajedničke vrijednosti i prenosio kulturni identitet. Danas, međutim, ruralna područja prolaze kroz značajne transformacije pod uticajem urbanizacije, migracija, globalizacije i socijalnih promjena - naglasila je Berićeva.

U slučaju Republike Srpske, dodala je ona, ruralna područja ne predstavljaju samo ekonomsku kategoriju već su i nosioci kulturnog, istorijskog i nacionalnog identiteta.

- Međutim, usljed demografskih gubitaka i sve češćeg prelaska mladih u gradske sredine, selo gubi funkciju društvenog integratora. Ovo dovodi do oslabljene socijalne kohezije i narušavanja kolektivnog identiteta. Istovremeno, pitanje generacijske obnove postaje jedan od najvećih društvenih i političkih prioriteta - navela je Berićeva.

SELO - SAVREMENI PROSTOR RAZVOJA

Prema njenim riječima, iako se često naglašava ekonomski aspekt odlaska mladih, istraživanja i terenski uvidi pokazuju da se mnogi mladi odlučuju na migraciju zbog nedostatka socijalne dinamike, kulturnih sadržaja i mogućnosti za lični i profesionalni razvoj u ruralnim sredinama.

- Modernizacija ruralnog prostora često se percipira kao proces koji ugrožava tradicionalni način života. Ipak, ove dvije dimenzije nisu nužno u sukobu. Naprotiv, kroz inovacije u poljoprivredi, digitalizaciju lokalne privrede, razvoj eko-turizma i podršku kreativnim industrijama, moguće je ojačati ruralne zajednice i predstaviti selo kao savremeni prostor razvoja, a ne kao prostor stagnacije i atrofije - naglasila je Berićeva.

Ona je istakla da je jedan od najvećih društvenih izazova promjena društvene percepcije sela.

- Umjesto da se posmatra kao pasivno, izolovano i nefunkcionalno okruženje, potrebno je redefinisati selo kao prostor društvenih inovacija, socijalne kreativnosti i aktivnog učešća mladih. Upravo u tom kontekstu selo dobija novu ulogu – da bude temelj ne samo kulturne i ekonomske obnove već i biološkog i demografskog oporavka društva - istakla je Berićeva.

POZITIVAN PRIMJER - MREŽA MLADIH AGROPREDUZETNIKA

Ona je navela kao pozitivan primjer Mrežu mladih agropreduzetnika (MMA) koja, kroz stručnu i druge vrste podrške CDPI, putem umrežavanja, razmjene znanja i modernizacije proizvodnih procesa, pokazuje da ruralna područja mogu biti prostori socijalne i ekonomske vitalnosti.

- Ova mreža osnažuje mlade da ostanu u ruralnim sredinama i grade svoju budućnost u skladu s lokalnim resursima i globalnim trendovima - dodala je Berićeva, koja je nedavno prisustvovala okruglom stolu "Ruralni razvoj kroz perspektivu mladih: sociološki, demografski i ekonomski aspekti" u Trebinju, u okviru programa Međunarodnog simpozijuma poljoprivrednih nauka "AgroRes 2025".

OHRABRUJUĆI PRIMJER PARTNERSTVA U ŠEKOVIĆIMA

Berićeva je istakla da se savremeni koncept ruralnog razvoja mora temeljiti na decentralizovanom i inkluzivnom pristupu.

- Institucije ne bi trebalo da imaju isključivo ulogu finansijskih podsticaja nego i kreatora socijalnih politika koje podstiču aktivno učešće mladih u lokalnim procesima odlučivanja - naglasila je Berićeva.

Ona je dodala da ohrabrujući primjeri, kao što su aktivnosti lokalne zajednice u Šekovićima, pokazuju da partnerstva između mladih lidera, opštinskih vlasti i republičkih institucija mogu doprinijeti izgradnji održivih modela ruralnog života.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kroz podsticaje i programe namijenjene mladima, igra značajnu ulogu u ojačavanju kapaciteta sela i stvaranju uslova u kojima mladi mogu prepoznati ruralnu sredinu kao svoj izbor, a ne kompromis.

- Za održivi ruralni razvoj neophodno je sociološko preispitivanje sela kao društvenog prostora. Selo mora biti shvaćeno kao dinamičan, otvoren i funkcionalan ambijent koji pruža jednake mogućnosti kao i urbana sredina. Ono treba da postane mjesto u kojem će nove generacije ne samo živjeti već i planirati svoju budućnost - poručila je Berićeva.

CDPI NASTAVLjA AKTIVNU STRUČNU PODRŠKU - SELO MOŽE POSTATI STRATEŠKI RESURS

Ona je istakla da će bez sistematske podrške institucija, aktivnog angažmana mladih i saradnje sa lokalnim zajednicama, ruralna područja nastaviti da se suočavaju sa demografskim padom i socijalnom marginalizacijom, ali da, međutim, kroz društvene inovacije, socijalnu mobilnost, intersektorsku saradnju i snažnu podršku generacijskoj obnovi, selo može postati strateški resurs društvenog razvoja i očuvanja identiteta Republike Srpske.

- Zbog svega gore navedenog, Centar za društveno-politička istraživanja Republike Srpske, shodno svom mandatu, nastaviće da pruža aktivnu stručnu podršku u procesu ruralnog razvoja, ne samo kroz pružanje stručne podrške MMA – Mreži mladih agropreduzetnika, već i kroz sistemsko usmjeravanje politika koje podstiču socioekonomsku stabilnost neophodnu za generacijsku obnovu sela kao boljeg mjesta za život - navela je Berićeva u autorskom tekstu, koji je objavljen i na sajtu CDPI.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.