Foto: Ekonomski rat najteže pogađa Evropu i Aziju
Vašington - Sankcije koje su SAD i EU uvele Rusiji i kontramjere koje je ruska strana preduzela ili planira da posegne za njima donijeće glavobolje cijelom svijetu, a do najvećih potresa moglo bi doći u Evropi i Centralnoj Aziji.
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da zbog ukrajinsko-ruske krize mogu nastradati i one zemlje koje, naizgled, nemaju nikakve veze s onim što se dešava u Donjecku i Lugansku. MMF u svom najnovijem referatu o sekundarnim efektima u svjetskoj ekonomiji navodi zemlje koje može da pogodi ruska i ukrajinska geopolitika.
- Geopolitička napetost u Rusiji i Ukrajini može predstavljati značajan izvor sekundarnih efekata. Usljed nedavnih potresa privredni rast i u Rusiji i u Ukrajini će biti ispod nekadašnjih očekivanja, što će dovesti do širokih negativnih efekata po region Zajednice nezavisnih država - navodi MMF.
Stručnjaci MMF-a ističu da najveći efekat na ekonomiju mogu imati ozbiljni poremećaji u proizvodnji ili transportu prirodnog gasa, sirove nafte, a u manjoj mjeri kukuruza i pšenice.
- Za sada se posljedice napetosti osjećaju samo u Rusiji i u Ukrajini, a tržište Evrope slabo reaguje na ove događaje. Ipak, eskalacija napetosti putem pojačanih sankcija može dovesti do značajnijih efekata u čitavoj Evropi, Centralnoj Aziji i van njihovih granica. Ovi efekti mogu imati snažan uticaj na sirovinska i finansijska tržišta - navedeno je u analizi MMF-a u kojoj su detaljno opisani mogući problemi u pojedinačnim sektorima.
Ruske vlasti ne sjede skrštenih ruku i razmatraju uvođenje kontrasankcija. Rusija bi mogla uvesti ograničenja ili zabranu evropskim avio-kompanijama na korišćenje transsibirskih ruta, što bi povećalo troškove letova avio-prevoznika iz Evrope prema Aziji. Ovom zabranom neće biti pogođeni samo evropski prevoznici poput "Lufthanze", "Britiš ervejza" i "Er Fransa", već i sam "Aeroflot" koji od avio-kompanija naplaćuje takse za prelet ruske teritorije.
Ruska niskotarifna avio-kompanija "Dobrolet", koju kontroliše nacionalni prevoznik "Aeroflot", prošle nedjelje je morala da obustavi sve letove, jer je njen lizing ugovor o nabavci aviona "boing 737-800" stopiran s obzirom na to da je EU proširila sankcije i na tog avio-prevoznika zbog letova ka Krimu.
Ruska služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor ne isključuje mogućnost ni potpune zabrane uvoza govedine iz SAD za koju je uvoz već ograničen zbog pronalaska antibiotika tetraciklin u partiji ohlađene teletine.
Potencijalni pad izvoza metala odmah će se osjetiti na tržištu pošto Rusija zauzima 40 odsto svjetskog tržišta paladijuma, do 14 odsto svjetskog tržišta nikla, 13 odsto tržišta platine i osam odsto aluminijuma.
Cijene paladijuma i nikla već su porasle za deset odsto nakon proširivanja sankcija prema Rusiji.
Iako Rusiji pripada više od deset odsto svjetske proizvodnje sirove nafte, cijena crnog zlata je prilično stabilna u posljednje vrijeme. Međutim, ne može se potpuno isključiti rast cijena u budućnosti. Rusija isporučuje oko trećine gasa koji koristi EU i eventualno smanjenje isporuka predstavlja značajan rizik.
Probleme ruskih povjerilaca najviše će osjetiti austrijske banke. Takođe su prilično ranjive francuske, italijanske i švedske kreditne institucije. Imajući u vidu da je evropski finansijski sektor povezan s cijelim svijetom, kontraindikacije mogu zahvatiti i sasvim daleke zemlje.
Negativne posljedice mogu se dotaći zemalja u kojima je uvoz iz Rusije veći od pet odsto BDP-a. To su baltičke zemlje, Bugarska, Finska, Slovačka, Bjelorusija, Moldavija, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan. Ovo će negativno uticati i na zemlje u kojima uplate koje se iz Rusije šalju rođacima iznose osam odsto BDP-a ili više. To su Jermenija, Kirgizija, Moldavija i Tadžikistan.
Ruski turisti imaju veliku ulogu u ekonomiji Bugarske, Kipra i Crne Gore. Zbog porasta kursa rublje i nestabilne ekonomske situacije, Rusi već manje putuju u inostranstvo, što su već osjetile zemlje EU, a posebno Češka.
Kapitalna ulaganja iz Rusije premašuju pet odsto BDP-a u Bjelorusiji, Bugarskoj, Moldaviji i Crnoj Gori. Od Rusije takođe zavise finansijski centri Kipra i Luksemburga. Ako se pojave problemi s izgradnjom gasovoda "Južni tok" bez investicija mogu ostati zemlje kroz koje gasovod treba da prođe, a to su Bugarska, Mađarska i Srbija.
Bugarska, Slovačka i Finska veći dio dodate vrijednosti ostvaruju od proizvoda koji se uvoze iz Rusije. To se, prije svega, odnosi na metalurgiju i hemijsku industriju, te na tekstilnu proizvodnju, preradu drveta, mašinogradnju, proizvodnju optike, elektronike i opreme za saobraćaj.
Rusija bi mogla da zabrani uvoz američkog viskija "burbon" navodeći da su pronađene opasne supstance u sastavu tog alkoholnog pića.
- U burbonu su pronađeni ftalati, koji mogu da izazovu organske i funkcionalne promjene u centralnom i perifernom nervnom sistemu, u endokrinom sistemu, kao i rak i neplodnost kod muškaraca i žena - navedeno je u saopštenju ruske sanitarne agencije i dodaje da će biti pokrenuta istraga.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.