Djeca gojazna zbog nezdrave užine

Banjaluka - U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kažu da većina osnovnih škola u Srpskoj nema školske kuhinje, niti uslove za pripremu hrane, a stručnjaci upozoravaju da je upravo nezdrava ishrana razlog gojaznosti učenika čiji se broj stalno povećava.

Hamburgeri, pice, pljeskavice, pite, slatkiši, gazirana pića su najčešće užina školaraca, a posljedica je gojaznost 21 odsto djece u Srpskoj uzrasta od sedam do 15 godina.

 - U nekim osnovnim školama postoje kuhinje, ali to je prostor koji je pod zakupom. Znamo da bi školske menze bile od velikog značaja za pravilnu ishranu djece, ali ih ne možemo organizovati - kažu u  Ministarstvu.

Milica, učenica sedmog razreda Osnovne škole "Jovan Cvijić" iz Prijedora, u školu nosi užinu koju joj priprema mama.

- Ne sviđa mi se hrana koju mogu kupiti u blizini škole, a školsku kuhinju nemamo. Najveći broj mojih drugara jede pice i razna peciva iz obližnje pekare - kaže Milica.

Ni djeca u Osnovnoj školi "Kozarska djeca" u Gradišci nemaju mnogo izbora. I oni nemaju školsku kantinu, pa su prinuđeni da užinu kupuju u obližnjim pekarama i prodavnica brze hrane. Majka učenika koji pohađa treći razred škole "Vuk Karadžić" u Tesliću kaže da postoji školska kuhinja, ali da je ona iznajmljena privatnicima koji djeci nude uglavnom peciva i gazirane sokove.

- Nepravilna ishrana, odnosno konzumacija proizvoda kao što su slatkiši, grickalice, peciva i gazirana pića glavni su uzročnik gojaznosti kod djece - rekao je specijalista porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka Mladen Šukalo.

Dodao je da prekomjerna tjelesna težina u predškolskom i školskom uzrastu predstavlja rizik za nastanak mnogih bolesti u kasnijem životnom dobu, a najčešće dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS upozoravaju da prekomjerna težina i gojaznost kod djece i adolescenata predstavlja rastući problem.

- Najčešći uzrok povišene tjelesne mase je nezdrava ishrana i manjak fizičke aktivnosti - ističu u Institutu.

Navode da gojazna djeca češće pate od manjka samopouzdanja, što utiče na lošiji uspjeh u školi, položaj među drugarima, ali i da gojaznost dovodi do depresije, ali i diskriminacije u društvu.

U najvećem broju škola u EU postoje školske kuhinje u kojima se učenicima nudi zdrava hrana, poput kuvanih jela, mlijeka, voća i povrća. U Hrvatskoj se godinama sprovodi projekt pod nazivom "Zdrave škole" u kojem se obavlja redovna kontrola hrane u školskim kuhinjama.

Nekad bilo

Nekada su u osnovnim školama postojale kuhinje, a roditelji su mjesečno plaćali užinu. Učenici su u vrijeme velikog odmora konzumirali svježe pripremljene sendviče sa salamom, mliječnim namazima  ili  marmeladom,  uz čaj ili mlijeko, kao tople napitke.

Ovakav vid ishrane djece u školama skoro je iščezao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.