Foto: Dižu kredite a ništa ne grade
ISTOČNO SARAJEVO - Da će stanovnici Istočnog Sarajeva još dugo čekati na izgradnju administrativnog centra grada pokazala je i jučerašnja diskusija odbornika gradske skupštine.
Informacija o gradnji ovog centra, koja je dostavljena odbornicima, okarakterisana je kao nepotpuna i nejasna i da se u njoj "ne mogu snaći ni najveći stručnjaci".
Šef kluba SNSD-a Dejan Šešelj rekao je da je Vlada RS još 2008. godine prenijela pravo vlasništva zgrade "Telekoma", gdje se gradi centar, kako na zgradu tako i na zemljište oko nje.
- Grad je odustao od povoljnog kredita Investiciono-razvojne banke RS i donio odluku da plaća veće kamatne stope, koje neće plaćati gradska administracija nego stanovnici Istočnog Sarajeva - rekao je Šešelj.
On je zatražio da se odbornicima do sljedeće skupštine dostavi dokumentacija, kao i prikaz utroška novca koji su "Mega projekt" i "K-Inel" dobili iz gradske kase. Međutim, nijedan od tih zaključaka nije dobio podršku odbornika.
- Činjenica je da je grad od 2008. godine uradio veoma malo na izgradnji administrativnog centra, a ne zna se gdje je potrošeno 600 hiljada maraka - kazao je Šešelj.
Poslanik SNSD-a Marko Vidaković rekao je da grad nije ispunio ono što je obećao, a nema ni plana utroška novca.
- Grad donosi odluku o zaduženju kod Komercijalne banke sa kamatnom stopom od osam odsto i raskida kredit sa IRB-om RS, a ne znamo još uvijek u šta će četiri miliona biti uložena - kazao je Vidaković, istakavši da se iz informacije ne vidi ništa i da ona donosi više pitanja nego što nudi odgovora.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Vinko Radovanović kazao je da su "izlaganja pojedinih odbornika pokušaji osporavanja bez argumenata". On tvrdi da grad Istočno Sarajevo nikada nije dobio odgovor od IRB-a RS.
- Administrativni centar ćemo izgraditi kreditom od četiri miliona KM. Tvrdim da će Istočno Sarajevo svoju zgradu imati do kraja iduće godine - kazao je Radovanović.
Grad Istočno Sarajevo, čija je administracija smještena u zgradi Elektrotehničkog fakulteta, na podstanarstvo troši 40.000 maraka godišnje. U gradskoj kasi za ovu zgradu ostalo je 494 hiljade maraka, a od prethodnog opštinskog rukovodstva naslijeđeno je 1,8 miliona maraka.
Skupština grada je zatražila sastanak gradonačelnika i predsjednika Skupštine grada sa ministrom zdravlja RS Rankom Škrbićem kako bi se postigao konačan dogovor o izgradnji bolnice Kasindo. Izglasano je i produženje sporazuma sa HIPERB-om, koji koordiniše sa Grčkom u vezi sa donacijama za rekonstrukciju paviljona "Srbija" uz uslov da rokovi i obaveze budu preciznije definisani.
- Predviđeno je da u paviljonu "Srbija" bude hirurški blok na oko 3.500 kvadratnih metara, koji bi bio povezan sa ostalim odjeljenjima ove bolnice površine od 10.000 do 12.000 - rekao je direktor bolnice Kasindo Siniša Zubić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike