Foto: Vodovod pred novim projektima i izazovima
Kako bi obezbijedili da uredno snabdijevanje vodom bude osnova i preduslov za napredak i razvoj grada u svakom pogledu, rukovodstvo "Vodovoda" uradilo je razvojne planove za period do 2020. godine, definisalo viđenje na koji način, etapno i zavisno od finansijskih sredstava, može ostvariti planirano i potrebno.
Direktor "Vodovoda" Milan Mazalica, rekao je da planirane projekte preduzeće ne može realizovati samo, već u saradnji sa gradskim i republičkim organima.
- Jedno od pitanja koje smo već duže vrijeme isticali kao ograničavajući faktor u našem razvoju, jeste još uvijek neriješen status komunalnih preduzeća pa i "Vodovoda". Naime, naš "Vodovod" osnovan je kao akcionarsko društvo sa većinskim kapitalom u državnim vlasništvu, a zapravo obavlja najvažniju gradsku funkciju - istakao je Mazalica.
Dodao je da je upravo zato još novembra 2004. godine Zakonom o lokalnoj samoupravi, vlasništvo nad komunalnim preduzećima preneseno na lokalne zajednice, ali ova odredba nije dalje inplementirana podzakonskim aktima, a život i razvoj traže jasno ponašanje na tom planu, poput pružanja garancija za kredit i slično.
Prema Mazaličinim riječima, Investicioni program razvoja za period do 2020. godine, traži veoma usku saradnju sa gradskim strukturama, poznato je da gradonačelnik daje saglasnost na prijedlog "Vodovoda" za povećanje cijene vode što je ugrađeno u taj program.
- Međutim, već sada smo svjesni da cijene iz februara 2007. godine obezbjeđuju samo tekuće funkcionisanje, ali ne i razvojnu komponentu - naglasio je Mazalica.
Bez obzira na navedeno, "Vodovod" je u kontaktu sa međunarodnim finansijskim institucijama da zajedno sa gradom obezbijedi neophodan novac za rješavanje kanalizacije u Karanovcu i tako zaštiti izvorište, zatim za rekonstrukciju vodovoda od Novoselije do Gradskog mosta, kvalitetnije rješenje snabdijevanja vode na prostoru Tunjica...
- Predstoji nam i rješavanje još jednog gorućeg problema poslovne zgrade, jer objekat u kojem sada radimo je baraka privremenog karaktera sa nesigurnim napajanjem električnom energijom, slabom zaštitom od požara, nedovoljno prostora i sve to svakako ne omogućava savremen način poslovanja i rada sa klijentima i naravno da sami ni to nismo u mogućnosti riješiti - pojasnio je Mazalica.
Izvršni direktor za ekonomske poslove Branko Baroš, istakao je da je naplata usluga, prije svega vode za piće, jedini izvor finansiranja svih troškova "Vodovoda".
- Opterećuju nas naslijeđeni dugovi, tako da je evidencija ukupnih potraživanja skoro 14 miliona maraka, od čega je blizu deset miliona tuženo. Čekamo sudske presude, eventualna izvršenja, ali u uslovima kada su neki subjekti prestali sa radom, neki otišli u stečaj sve je neizvjesno - precizirao je Baroš.
Dodao je da velikih problema preduzeće ima i sa naplatom i tekućim dugovanjima, a dužnika ima u svim kategorijama potrošača, pa "Vodovod" nudi sve legalne mogućnosti plaćanja, reprogram duga i slično.
- Najvećim dijelom investicija nove fabrike finansirana je iz vlastitih sredstava, ali pored toga značajna sredstva uložili smo u tehničko-tehnološko osavremenjivanje rada u "Vodovodu". Podsjećam da smo kompjuterizovali čitav sistem proizvodno-kontrolne funkcije u postojećoj fabrici vode, mehanizacijom i vozilima obezbijedili održavanje za hitne intervencije na mreži sve do najsavremenijeg vozila za snimanje kanalizacije koje ima jedino banjolučki "Vodovod" - naglasio je Baroš.
Direktor Mazalica ističe da je on i njegovi saradnici optimisti i da će korak po korak zacrtane programe rješavati i boriti se za uzlaznu i razvojnu dimenziju ovog kolektiva, koji je sigurno u svom dugom stogodišnjem postojanju imao perioda razvoja ali i problema, a opet je sve to vrijeme obavljao snabdijevanje vodom kao životno važnu funkciju za svoje potrošače.
Za "Vodovod" veliki problem predstavlja nedovoljno izgrađen kanalizacioni sistem, kojim je sada pokriveno svega 60 odsto vodom snabdjevenog područja.
- Imperativ ekoloških zakona i inače, opredjeljenje "Vodovoda" je da otpadne vode moraju proći tehnološki tretman tako da to ostaje otvoreno pitanje na čijem rješavanju se mora angažovati i grad a i nadležne republičke institucije, izradom generalnog projekta kanalizacije za grad i konkretnim obavezama subjekata - istakla je izvršni direktor za tehničke poslove Branka Trninić.
Dodala je da na osnovu brojnih analiza, Banjolučani piju vrhunski kvalitetnu vodu.
Sa velikim dužnicima kao što su Klinički centar, komunalna preduzeća iz Čelinca i Laktaša, Univerzitetski centar, "Vodovod" je potpisao, ili je u fazi potpisa sporazuma o reprogramu duga, ali pošto su dugovanja zaista velika preduzeće mora potražiti i pomoć Vlade RS.
- Negativno na našu djelatnost reflektovalo se i uvođenje PDV-a koji plaćamo na osnovu ispostavljenih, a ne naplaćenih računa. Često smo u situaciji da koristimo i onu krajnje nepopularnu mjeru prema dužnicima - privremeno isključenje sa sistema javnog snabdijevanja vodom što nam naravno povećava troškove, angažuje ljude, vozila... - naglasio je Baroš.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.