Teške odluke o Iraku i Avganistanu

VAŠINGTON- Američki predsjednik Barak Obama juče je nakon prvog sastanka sa vojnim vrhom u Pentagonu, najavio da mu predstoji donošenje "teških odluka" vezanih za ratne sukobe u Avganistanu i Iraku, ali je istovremeno nagovijestio i da će se SAD ubuduće više oslanjati na diplomatiju, a ne samo na vojnu silu.

Obama međutim, nije potvrdio da li i dalje namjerava da izda naređenje o povlačenju američkih trupa iz Iraka u narednih 16 meseci, kako je najavljivao tokom predizborne kampanje. Predsjednik SAD, takođe, nije želio da govori ni o slanju dodatnih trupa u Avganistan, iako je tu zemlju označio kao svoj prioritet.

- Moraćemo, vrlo brzo, da donesemo teške odluke vezane za Irak i Avganistan - izjavio je Obama nakon 90-minutnog sastanka sa šefovima Pentagona.

- Naravno, naša prva briga su ekstremističke organizacije, koje nanose štetu našoj zemlji - dodao je on.

Nakon sastanka, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Džo Bajden, Obama je rekao da je "odličan" razgovor sa šefovima generalštaba brojnih rodova američke vojske, sa kojima se prvi put sastao.

Sastanku su prisustvovali i državni sekretar za odbranu Robert Gejts i šef Generalštaba vojske SAD Majkl Mulen.

Britanski dnevnik "Gardijan" navodi da administracija američkog predsjednika Baraka Obame priprema pismo koje bi trebalo da bude prvi korak u zacjeljivanju "dugogodišnjih rana" u odnosima sa Iranom.

Prema pisanju lista, pismo na čijem nacrtu Obamin tim radi od dana kada je izabran za predsjednika 4. novembra i koje je odgovor na dugu čestitku koju mu je tim povodom uputio iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad.

Pismo bi trebalo bi da označi simbolični početak promjene neprijateljskog tona iz doba administracije Džordža Buša, koja je Iran označila dijelom "osovine zla", i da otvori put prvim direktnim diplomatskim razgovorima Vašingtona i Teherana.

Predstavnički dom podržao plan

Predstavnički dom američkog Kongresa podržao je plan za pomoć ekonomiji u iznosu od 819 milijardi dolara, a tu odluku još mora da odobri i Senat.

Plan za pomoć ekonomiji ima za cilj stvaranje ili očuvanje između tri i četiri miliona radnih mjesta. Plan je usvojen sa 244 glasa za i 188 protiv.

Prvobitna suma koju su predložile demokrate iznosila je 825 milijardi dolara, ali je odbor za budžet Predstavničkog doma ocijenio da bi za čitav projekat bilo dovoljno 816 milijardi dolara, dok su kasnije dodate još tri milijarde namijenjene, kako se navodi, za finansiranje projekata u javnom saobraćaju.

Predsjednik SAD Barak Obama se prethodno sastao sa vodećim privrednicima kako bi osigurao podršku za veću javnu potrošnju i smanjenje poreza. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.