Sa gradskih ulica sklonjena 24 beskućnika

U Prihvatnoj stanici za odrasla i stara lica ove godine zbrinuta su 24 beskućnika - 17 muškaraca i sedam žena. Imajući u vidu da predstoji zimski period, očekuje se povećanje broja korisnika u ovoj stanici, koja se nalazi u sklopu banjalučkog Socijalno-gerijatrijskog centra.

Rekla je ovo "Glasu Srpske" socijalni radnik u Javnoj ustanovi Centar za socijalni rad Bernarda Petrović.

- Kako dolazi zima broj lica kojima pružamo pomoć se povećava, jer ljeti beskućnici spavaju na otvorenom. Prošle godine zbrinuli smo ukupno 51 lice, od čega 29 muškaraca i 22 žene. Neka od tih lica su u ovoj stanici boravila u dva do tri navrata, a veći dio je vraćen u porodice ili im je obezbijeđen neki drugi vid brige - istakla je Petrovićeva.

Prema njenim riječima, broj beskućnika na teritoriji grada se iz godine u godinu smanjuje, ali oni koji im se obrate za pomoć, ili koje dovedu u Prihvatnu stanicu za odrasla i stara lica, najčešće su osobe koje imaju problema sa alkoholom, poremećajima u mentalnom zdravlju, demencijom...

- Način zbrinjavanja ove kategorije lica je različit. Mnoge od njih uspijemo da vratimo u porodicu, pod uslovom da su njeni članovi sposobni da ih izdržavaju. Takođe, neke smještamo u Socijalno-gerijatrijski centar, a dešavalo se da nas beskućnici samovoljno napuste - istakla je Petrovićeva.

Petrovićeva je dodala da najviše poteškoća prilikom zbrinjavanja imaju sa duševno bolesnim osobama.

- Ova lica su često agresivna, a sa smještajem je potrebno definisati i potrebnu terapiju. Stoga je neophodno da se prije dolaska u Stanicu upute na pregled na Psihijatrijsku kliniku. Zbog nepotpunih podataka iz istorije bolesti i često zbog nepoznatog identiteta oni ne budu zadržani u bolnici, a u Prihvatnu stanicu se smještaju bez adekvatne terapije - pojasnila je Petrovićeva.

S obzirom na to da je beskućništvo ponekad stil života, pojedinci koje zbrinu u Prihvatnoj stanici poslije jedne provedene noći ne žele i dalje tamo da borave.

- Ova lica obično ne žele nikakav vid zaštite osim hrane ili prenoćišta, tako da se opet vraćaju "pogrešnom" načinu života - rekla je Petrovićeva.

Jedan od problema sa kojim se suočava ova ugrožena populacija je što, ukoliko se samo zateknu na području grada Banjaluke, nisu u mogućnosti da dobiju obrok u Javnoj kuhinji Crvenog krsta, jer u najvećem broju slučajeva nemaju lična dokumenta.

- Da bismo unaprijedili postojeću situaciju u sljedećem periodu potrebno je pratiti koliko se često pojavljuju osobe koje ne žele kompletno zbrinjavanje u ovoj stanici. Na taj način bi bilo moguće istražiti potrebe za organizovanjem samo usluge ishrane i prenoćišta za beskućnike, a po ugledu na moderne oblike zbrinjavanja, čime će se ispoštovati ljudske slobode na opredjeljenje mjesta i načina življenja - dodala je Petrovićeva.

U Centru javne bezbjednosti Banjaluka su rekli da ukoliko pripadnici policije zateknu lice za koje postoje osnovane sumnje da nema stalno mjesto boravišta, odnosno da se odalo skitnji, o tome obavještavaju nadležni Centar za socijalni rad.

- Skitnju ne tretiramo kao prekršaj i zbog toga samo pružamo informacije Centru za socijalni rad - rekla je portparol banjalučkog CJB Gospa Arsenović.

Mladi

- U okviru banjalučkog Centra za socijalni rad odlično funkcioniše i Prihvatna stanica za maloljetna lica zatečena u skitnji. Ova usluga se realizuje u partnerstvu sa Novom generacijom - Udruženjem socijalnih radnika i Dječijim domom "Rada Vranješević". Angažovali smo dva volontera - socijalna radnika, koji u ovim prostorijama dežuraju 24 časa - saopšteno je iz Centra za socijalni rad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.