Karađorđe, Nestor, Iskra predvode listu neobičnih

Karađorđe, Gregor, Daris, Tadej, kao i Čarna, Atina, Iskra, Srna, Gala-Anđelija... su tokom 2010. godine rođeni u Banjaluci. Među 3.317 novorođenčadi, koliko je lani ugledalo svjetlost dana, i ovi su mališani, kojima su roditelji dodijelili za ova područja ne baš uobičajena imena.

Rekla je ovo za "Glas Srpske" šef Odsjeka za upravne poslove i građanska stanja Dijana Džaja-Jokić.

- Među neobičnim imenima nalaze se i Lav, Avram, Simon, Nestor i Leo, a od ženskih Marija-Kjara, Nika, Nora, Tila, Samina, Tesa, Dorotea. Za razliku od tih, najčešća ženska imena koja su bila upisana u matičnu knjigu rođenih bila su ona koja su stoljećima najbrojnija u svijetu, a to su Ana i Marija, dok su muška Marko i Luka - istakla je Džaja-Jokić.

Prema njenim riječima, u matičnim knjigama rođenih među imenima koja se određuju bebama ima i tradicionalnih i modernih imena.

- Podaci pokazuju da se dječacima više daju tradicionalna, a među imenima određenim djevojčicama češće se pojavljuju varijante karakteristične za neka druga podneblja. Među tradicionalnim imenima koja se daju dječacima su Lazar, Stefan, Miloš, Mihajlo, a za djevojčice su karakteristična imena Milica, Marija, Teodora, Sofija, Anastasija, Katarina, Kristina - rekla je Džaja-Jokić.

Ona je objasnila da su brzi protok informacija, uticaj medija i veća migracija građana sa ovih prostora uticali na raznolikost imena koja se određuju djeci posljednjih godina. Ipak, u velikoj mjeri zadržana su stara tradicionalna imena.

- Danas su takođe često u upotrebi i neka stara biblijska imena kao što su Stefan, Pavle, David, Luka, Filip, Lazar i Nikola - naglasila je Džaja-Jokić i dodala da se u matičnoj knjizi rođenih povremeno pojave arhaična imena kao što su Jefimija i Karađorđe.

Prema njenim riječima roditelji još djeci daju imena svetaca ako su rođena na dan kada se slavi taj svetac.

- Uočljivo je da se, na primjer, u decembru češće određuju imena Nikola i Nikolina, a u januaru Jovan i Jovana - objasnila je Džaja-Jokić.

Stanovnici Banjaluke imaju svoje mišljenje o neobičnim imenima.

- Nije važno kako se čovjek zove već kakva je ličnost. Istina, ime često zna da bude biljeg osobe za čitav život. Lično sam pristalica naših starih tradicionalnih imena, ali nemam ništa ni protiv ovih modernih i neobičnih. Mladi danas imaju svoje poglede na svijet i potpuno pravo da daju djetetu ime koje im se sviđa - rekla je stanovnica Banjaluke Dušanka Gajić.

Zakon

Francuska vlada je 1803. i 1957. godine statutom uvela normative za imena koja su na raspolaganju francuskim državljanima. Iako ti zakoni nikad nisu strogo sprovođeni, i danas se može dogoditi da neka imena budu odbijena ako nadležni organi smatraju da su previše nefrancuska.

U RS nema tačno određen zakon, ali ako postoji slučaj da roditelji odrede pogrdno ime ili ime koje vrijeđa moral, tada matična služba ne prihvata to ime već slučaj prosljeđuju organu starateljstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.