Investitori bez kazne za orezivanje kestenja

Jelena Bjelica
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Investitori bez kazne za orezivanje kestenja

Zbog Zakona o uređenju prostora koji nema odredbu o kaznama za izdavanje naloga o oštećenju drveća i uništavanje gradskog zelenila, Lovačko udruženje "Zmijanje" moglo bi da prođe nekažnjeno u slučaju orezivanja dva kestena na svom gradilištu u centru grada.

"Zmijanje" je kao investitor izdalo nalog izvođaču radova "Batar komercu" da oreže krošnje kestenja, a samo izvršilac tog djela je kažnjen sa minimalnih 5.000 maraka.

U Odjeljenju za inspekcijske poslove tvrde da oni sprovode i primjenjuju Zakon o uređenju prostora, koji je u nadležnosti Urbanističko-građevinske inspekcije.

- Kaznene odredbe su u rasponu od 5.000 do 15.000 KM i odnose se samo na izvođača radova i inspektor u skladu sa zakonom može da propiše samo minimalnu kaznu. U ovom konkretnom slučaju izvođač radova "Batar komerc" nije obavijestio inspekciju da je naišao na prepreku u izvođenju radova, nego je nastavio da radi i orezao krošnje kestena. On je kažnjen jer nije gradio po odluci koju je donijelo Odjeljenje za prostorno uređenje, a ne zato što je orezao krošnje drveća - rekli su u inspekciji.

Istakli su da po zakonu inspekcija nema odredbu po kojoj bi kaznila investitora jer se zaštitom zelenila bavi Komunalna policija i oni bi trebalo da kazne investitora.

U Komunalnoj policiji kažu da bi inspekcija trebalo da kazni i investitora ako je to već učinila sa izvođačem radova.

- Inspektori su trebali direktno da kazne onog ko je platio da se izvode ti radovi koji su ugrozili bezbjednost zelenila. Mi tu ne izričemo kazne, ne možemo dva puta po istom osnovu. Ako su oni već kaznili izvođača radova, trebali su i investitora - tvrdi zamjenik načelnika Komunalne policije Neđeljko Radulović.

Stanovnici Banjaluke ogorčeni su što se sve više, u gradu koji je bio prepoznatljiv po zelenilu, uništava vegetacija.

Alen Stanojević ističe da je bogatima i bahatima više nego isplativo da plate, za njih, smiješnu kaznu za uništenje stabala.

- Šta predstavlja 5.000 ili 10.0000 KM za nekoga ko plaća zgradu koja košta barem 1.000.000 KM, a može da se proda za dva miliona. Sadašnje stanje stvari je odličan signal za druge moćnike da uništavanje jednog od simbola Banjaluke, a to je gradsko zelenilo, ima svoju ekonomski prihvatljivu cijenu, koja ulazi u cijenu kvadrata - ogorčen je Stanojević i dodaje da je tačno da ako dozvoliš da se nešto loše dogodi jednom, događaće se iznova i to svaki put u sve brutalnijoj formi.

Nadležnost

Na republičkom nivou primjenjuje se Zakon o zaštiti prirode koji propisuje kazne za uništavanje ili sječu stabala drveća za izvođača radova od 500 do 1.000 KM, a za investitora od 1.000 do 10.000 maraka, ali u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju objašnjavaju da, ukoliko dozvolu za gradnju daje gradska uprava, tada kazne naplaćuje gradska inspekcija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.