Dan kada je drhtala zemlja i srušen grad

Banja Luka i danas pamti 27. oktobar 1969. godine kada je razorni zemljotres zaustavio vrijeme ali ne i život u njoj. Taj zemljotres poslužio je kao motiv da se u daljem razvoju grada vodi računa o eventualnim budućim opasnostima seizmološke prirode.

Ovim riječima je juče predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović otvorio "Međunarodnu konferenciju o zemljotresnom inženjerstvu" koja je posvećena obilježavanju 40 godina od razornog zemljotresa i koja traje do 28. oktobra.

Gradonačelnik Dragoljub Davidović podsjetio je da su se 27. oktobra 1969. godine Banjolučani ali i stanovnici 15 krajiških opština upoznali sa strahotom koju je zemljotres uzrokovao.

- Tada je uništen grad. Iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, ali i iz čitavog svijeta, stizala je pomoć na kojoj se i dan- danas zahvaljujemo. Naporima vlasti Banja Luka je danas jedan od najvećih administrativnih centara, mnogi objekti su obnovljeni, a izgrađeni su i mnogi novi  - istakao je Davidović.

Direktor Zavoda za izgradnju Banja Luka koji je zajedno sa Gradom Banjom Lukom organizator ovog naučnog skupa, Čedo Savić, istakao je da na Konferenciji o zemljotresnom inženjerstvu učestvuju svjetski stručnjaci iz Rusije, SAD, Kine, Japana, Indije, Gruzije, Italije, Španije, Francuske, Austrije, Bugarske, Rumunije, Grčke, Turske i zemalja regiona.

Na Konferenciji je istaknuto da je zemljotres 1969. devastirao grad, oduzeo je 15 života a hiljadu ljudi je bilo teže i lakše povrijeđeno.

- Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova. Oštećeno je 266 škola, 146 kulturnih, 133 zdravstvena, i 152 društvena i objekta javne uprave administracije - rekao je Davidović.

Stariji stanovnici Banje Luke prisjećaju se da je najava razornog potresa bio zemljotres jačine između šest i sedam stepeni Merkalijeve skale koji se dogodio 26. oktobra u 16,36,43 časova. Poslije kratkotrajnog straha i panike prišlo se organizovanom djelovanju.

- Zahvaljujući tome, potres jačeg intenziteta i veće razorne moći, sutradan, 27. oktobra, u 9.10,56 časova, koji je u epicentru dostigao devet stepeni Merkalija, nije zatekao u ruševnim zgradama građane, đake u školama, radnike u fabrikama, pa su izbjegnute i veće ljudske žrtve - istakao je sedamedesetdvogodišnji Banjolučanin Drago Drljača.

Privreda je pretrpjela značajne gubitke. Sva preduzeća su budući period radila sa značajno smanjenim kapacitetima, a neka su potpuno prestala sa proizvodnjom.

U teškim trenucima kada je tlo podrhtavalo radnici "Elektrobanjaluke" su svim silama nastojali da se uspostavi napajanje električnom energijom za stanovnike ugroženog područja. Radnika ovog preduzeća Momira Borića zemljotres je zatekao u Gospodskoj ulici.

- To je nešto što se pamti čitavog života. Grad je bio u mraku, a mi smio radili i dan i noć, nismo pitali za hranu, piće... Svi smo jedino željeli da grad što prije stane na svoje noge. Svaka upaljena sijalica bila je veliki uspjeh, a ona je davala nadu i vjeru da se život može nastaviti tamo gdje je naprasno stao. Bilo je teško, ali svi smo imali veliku želju za bolje sutra i uz pomoć cijele Jugoslavije u tome smo i uspjeli - prisjeća se Borić.

Grad mladosti prvi put je ostao bez nje. Autobusi  su odvezli iz Banje Luke osnovce i srednjoškolce, koji su započetu školsku godinu završavali u raznim krajevima bivše Jugoslavije. Počela je ubrzana rekonstrukcija i sanacija devastiranih objekata, obnavlja se gradska infrastruktura i započinje brza urbanizacija. Banja Luka dobija svoj prepoznatljiv izgled.

Univerzitetski profesor u penziji Boro Jakšić ističe da sjećanja na 27. oktobar 1969. godine ne blijede.

- Sjetili smo se zemljotresa u Skoplju 1963. godine. Sve je to bilo daleko od nas i niko nije ni sanjao kakva nesreća nas može da zadesi. Na svu sreću, svi smo vrlo brzo reagovali i koliko smo mogli ublažili sve te posljedice. Grad je bio razoren ali duha i želje da se sve u što skorije vrijeme vrati u normalu nije nedostajalo - rekao je Jakšić.

Serije zemljotresa

Zemljotresi se na području Banje Luke javljaju u serijama, na različitim žarištima. U prvoj seriji se prema postojećim podacima bilježi najjači zemljotres na području Banje Luke koji se desio 20. maja 1888. godine u 10.30, jačine sedam stepeni Merkalijeve skale, magnitude 5,2 stepena u epicentru. U drugoj seriji 1935. godine zabilježeno je sedam potresa, prosječnog intenziteta od šest stepeni Merkalijeve skale. Najsnažniji iz ove serije se desio 11. oktobra 1935. snage sedam stepeni Merkalijeve skale, magnitude pet stepeni u epicentru.

Garevski

Direktor Instituta za zemljotresno inženjerstvo i seizmologiju iz Skoplja Mihail Garevski rekao je da se zemljotres ne može predvidjeti, ali da se sa sigurnošću može reći kako će se u Banjoj Luci ponovo dogoditi.

- Ne može se tačno precizirati kada će zemljotres ponovo zadesiti Banju Luku, ali je izvjesno da će on biti jednog dana. Cijeli region Balkana je podložan zemljotresima i zbog toga se mora raditi na poboljšanju kvaliteta gradnje ne samo u Banjoj Luci već na cijelom prostoru bivše Jugoslavije - istakao je Garevski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.