Beskućnici sklonjeni sa gradskih ulica

U Prihvatnoj stanici za odrasla i stara lica zatečena u skitnji trenutno se nalaze četiri osobe, a ni u ovim najhladnijim zimskim danima taj broj se nije povećao, jer je problem beskućnika u Banjaluci velikim dijelom riješen.

Ovo je "Glasu Srpske" rekla portparol Centra za socijalni rad Banjaluka Olivera Mastikosa.

- U toku prošle godine trajno je zbrinut veliki broj lica koja su prošla kroz Prihvatnu stanicu i zato je na ulicama Banjaluke beskućnika sve manje. Većina tih osoba nije ni bila sa teritorije grada, pa su posredstvom Centara u njihovim opštinama uspješno zrinuti kod bliskih srodnika ili na neki drugi način - objasnila je Mastikosa.

Prema njenim riječima, cilj Prihvatne stanice nije da trenutno pruži krov nad glavom, hranu i odjeću beskućnicima, već da njihovu egzistenciju trajno riješi.

- Do sada smo uspješno radili na trajnom zbrinjavanju lica zatečenih u skitnji, a najveći pokazatelj je upravo to da se njihov broj u Prihvatnoj stanici drastično smanjio, imajući u vidu i da su jako niske temperature - istakla je Mastikosa.

Kako ona navodi, u dosadašnjem iskustvu i evidenciji broj korisnika se u hladnijem vremenskom periodu uvijek povećavao.

- Kada se lice zatekne u skitnji, ukoliko se poslije ljekarskog pregleda utvrdi da nema zdravstvenih smetnji, upućuje se u Prihvatnu stanicu, gdje dobija adekvatan smještaj, hranu i primarnu zdravstvenu zaštitu. Krajem prošle godine kroz ovo utočište prošlo je više od 50 beskućnika, koji su poslije boravka kod nas trajno smješteni - objasnila je Mastikosa.

Ona je istakla da lice u Prihvatnoj stanici može da boravi od pet do 30 dana.

- Prihvatna stanica uspješno egzistira već šest godina. Tokom razvoja konstatovano je da imamo dvije grupacije beskućnika. Jedna se odnosi na stil života i to su klasični beskućnici, koji lutaju iz grada u grad. Druga populacija beskućnika su lica koja zbog nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja, poremećenih porodičnih odnosa, te nemogućnosti zbrinjavanja korisnika u otvorenu sredinu poslije završene hospitalizacije u KBC-u, postaju beskućnici - dodala je Mastikosa.

Stanovnici Banjaluke kažu da primjećuju da beskućnika ima manje nego ranije.

- Stvarno dugo u gradu nisam primijetio skitnice i beskućnike. Ako su uspješno zbrinuti, onda je to zaista pohvalno. Bilo bi nehumano da neko na ovakvom minusu živi na ulici - rekla je Banjalučanka Mirjana Savović.

Poremećaji

- Beskućništvo nastaje zbog lokalne ili regionalne nezaposlenosti, rata, rasne diskriminacije, psihičke nestabilnosti ili kao kombinacija različitih faktora. Iskustvo koje imamo u proteklim godinama ukazuje na to da su beskućnici uglavnom lica sa poremećajem u mentalnom zdravlju, sklona asocijalnom ponašanju, ali i lica koja su se usljed odbačenosti od porodice, niskog socijalnog statusa ili psihološke krize našla na ulici - rekla je Olivera Mastikosa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.