Azil na Manjači: Ima hrane, psi gladuju?

BANjALUKA - Iako nadležni tvrde da je stanje u azilu na Manjači zadovoljavajuće, volonteri i zaštitnici životinja upozoravaju na to da su uslovi loši i da samo zajedničkim snagama može biti pronađeno trajno rješenje.

Šta treba da znate

• U azilu se nalazi više od 150 pasa.

• Volonteri tvrde da uslovi nisu na zadovoljavajućem nivou.

• Grad navodi da su obezbijeđeni hrana, veterinarska zaštita i radnici.

• Problem udomljavanja ostaje jedan od ključnih izazova.

Vladimir Milanović iz projekta "Životinje Banjaluka" rekao je za "Glas Srpske" da internetom kruži mnoštvo sadržaja koji svjedoče o nemaru nadležnih u zapuštenom azilu.

- U takvim situacijama ljudi, volonteri i iskreni ljubitelji životinja vlastitim rukama su čistili azil, a među njima i Mila Šarić sa Udruženjem građana "Sretan pas". Od nadležnih smo dobijali razna obećanja i pomoć, sprovedeni su pojedini projekti, ali stanje je i dalje daleko od onoga kakvo bi trebalo biti za grad poput našeg - poručio je on.

Predstavnici udruženja za zaštitu životinja kao glavne probleme navode:

• nedovoljan broj zaposlenih,

• potrebu za boljom organizacijom,

• izostanak jasne strategije udomljavanja.

Priča o problemima, kazao je Milanović, počela je onog trenutka kada je azil premješten na Manjaču, za vrijeme mandata Igora Radojičića. 

- Tada je započet projekat najmodernijeg azila na Balkanu. Radovi su krenuli, ali su ubrzo stali i glavni projekat nikada nije završen. Umjesto toga, uz pomoć udruženja i volontera, izvođeni su osnovni radovi kako bi se bar djelimično pomoglo životinjama - kazao je Milanović. 

Više od 150 azilskih šapa danas, kako kaže, imaju najkvalitetniju hranu.

- Moja iskustva iz azila govore da su psi pregladni i agresivni. Moram pomenuti i da sam veterinara čuo kako govori da pse ne treba hraniti jer postaju agresivni kada su siti, što je suludo. To mjesto je mučilište, htjeli neki priznati ili ne - tvrdi Milanović.

Prema njegovim riječima, u azilu je zaposleno malo radnika, a iako bi trebalo da bude otvoren do 16 časova, kaže da se brojni građani i volonteri žale se da tamo nema nikoga. 

Na lošu situaciju, kaže on, značajno utiče i sukob među pojedinim volonterima.

- Vlada mišljenje da je stranica za udomljavanje iz azila ugašena zbog nesložnih volontera koji kontantno stvaraju konflikte i napadaju ostale - dodao je Milanović.

Kaže da stiče utisak da pojedina udruženja osjećaju moralnu nadmoć zbog djela učinjenih za azil, te tvrde da je stanje dobro radi ličnog statusa.

- Niko nije bez greške, ni udruženja, ni volonteri, ni nadležni. Potrebno je da sjednemo za sto i dogovorimo konkretne korake - kazao je on.

Od Gradske uprave očekuje da posveti više pažnje i energije kako bi se unaprijedili uslovi u azilu na Manjači, u Banjaluci koja voli životinje.

- Neophodno je pružiti ruku jedni drugima, stvoriti pozitivnu atmosferu i pomoću najviših zvaničnika grada i Republike Srpske donijeti trajno rješenje ovog problema - zaključio je on.

Grad: „Kontinuirano radimo na unapređenju“

Iz Odjeljenja za komunalne poslove rekli su za "Glas" da je stanje u azilu zadovoljavajuće, te da je Odlukom gradske Skupštine povjeren Centru za razvoj poljoprivrede i sela, a u toku je priprema ugovora.

Prema podacima Grada, obezbijeđeno je:

• redovno snabdijevanje hranom,

• angažman četiri radnika,

• veterinarski nadzor ovlašćene ambulante,

• uređenje boksova i vanjskog prostora,

• postavljanje video-nadzora i rasvjete.

- Kada je riječ o količini hrane u azilu, iste ima dovoljno za sve pse koji se nalaze tamo. Grad je zaposlio četiri radnika za rad u azilu sa napuštenim životinjama, a veterinarsku uslugu pruža ambulanta "Vet Medik" koja je prošla na tenderu - poručili su oni.

Prema njihovim riječima, urađen je niz različitih projekata, poput postavljanja klupa za posjetioce, postavljanje kontejnera za kabasti otpad, novih cijevi za septičku jamu, a urađeni su i temelji za 15 ispusta. 

- U saradnji sa volonterima i udruženjima je napravljeno sedam ispusta, a nabavljen je i dio sijalica i kamera za video-nadzor. Pored toga, grad je obezbijedio kućicu za boravak štenaca u fazi vakcinacije, ali i dio sijalica za zagrijavanje - izjavili su iz ovog odjeljenja.

Radilo se, kako kažu, i na uređenju unutrašnjeg i spoljašnjeg dijela azila.

- Postavljena je stolarija, novi unutrašnji boksovi, električne instalacije, palete, infracrvene lampe, pojilice i hranilice, kao i nova vrata koja ostavljaju mogućnost provjetravanja u ljetnim mjesecima, a izgrađeno je i spoljašnje igralište za pse, obavljeno je hortikulturno uređenje prostora oko azila i pokrenuta nabavka kućica sa ogradom za ženke sa štencima i još mnogo toga - naveli su oni, dodavši da se grad trudi postići saradnju sa svim udruženjima za zaštitu životinja. 

Ključni izazov – udomljavanje

Vladimir Milanović ističe da grad mora da vrši reselekciju pasa i sprovodi programe udomljavanja kakvi su ranije postojali. 

- U azilu se nalazi veliki broj pasa koji su bili vlasnički, izgubljeni ili napušteni. Oni koji dobiju poslovne prilike u inostranstvu svoje pse često ostave tamo. Mnogo je građana koji bi u azilu pronašli novog ljubimca kada bi se radila reselekcija - naveo je on.

Bez osobe zadužene za marketing i udomljavanje, tvrdi Milanović, azil će nastaviti da tone.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.