Zašto je na Antarktiku besmisleno pitanje: Koliko je sati?

Na južnom polu naše planete, Antarktiku, postoji jedna stvar koja zvuči kao da pripada naučnoj fantastici: pitanje „koliko je sati?” tamo nema jedan tačan odgovor.

Antarktik nije kao ostatak svijeta, gdje je teritorija podijeljena na uredne vremenske zone koje prate geografiju i granice država. Tamo ne postoje klasične vremenske granice koje imaju veze sa tlom. Umjesto toga, vrijeme je praktično - dogovor.

Zato se često kaže da na Antarktiku postoje sve vremenske zone, jer se na tom ogromnom zaleđenom kontinentu nalaze istraživačke stanice koje pripadaju različitim državama, pa svaka koristi svoje vrijeme. Južni pol nema svoje jedinstveno vrijeme i nije podijeljen na 24 vremenske zone.

U teoriji, ako biste stajali na tački Južnog pola, oko vas bi se spajale sve vremenske zone svijeta, jer se upravo tu sastaju svi meridijani Zemlje.

Ali, u praksi, stvari su mnogo jednostavnije.

Vrijeme matičnih država istraživača

Na jednoj od najpoznatijih stanica, Amundsen–Skot na Južnom polu, na primjer, koristi se koordinisano svjetsko vrijeme (UTC), radi standarda i lakše komunikacije sa ostatkom svijeta.

S druge strane, McMurdo stanica prati vrijeme Novog Zelanda, jer je logistički i transportno vezana za tu zemlju.

Na nekim drugim stanicama koristi se vrijeme matičnih država istraživača, od Čilea, preko Australije, do Evrope.

Zbog toga se može desiti da na relativno kratkom rastojanju imate stanice u kojima sat pokazuje potpuno različito doba dana: negdje je jutro, negdje noć, a negdje je tehnički isti trenutak, ali pomjeren za 10, 12 ili više sati.

Zato je odgovor na pitanje „koliko je sati na Antarktiku?” zapravo: zavisi gdje tačno stojiš i kojoj stanici pripadaš.

U tom smislu, Antarktik je jedno od rijetkih mjesta na Zemlji gdje vrijeme nije prirodni zakon, već ljudski dogovor.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.