Zabrinjavajući podaci: Oko 1,2 milijarde ljudi u svijetu pati od mentalnih poremećaja

Nova studija otkriva alarmantne podatke: oko 1,2 milijarde ljudi u svijetu patilo je od mentalnih poremećaja u 2023. godini.

Ovaj broj predstavlja šokantan porast od čak 95,5 posto u odnosu na devedesete godine prošlog vijeka, prenio je danas CNN, pozivajući se na najnovije istraživanje.

Ovaj zapanjujući podatak, objavljen u prestižnom časopisu "Lanset", baca novo svjetlo na sve veći izazov s kojim se suočava globalna zajednica.

Riječ je o procjenama za 2023. godinu, koje jasno ukazuju na eksponencijalni rast problema mentalnog zdravlja širom planete.

Anksioznost i depresija: Vodeći uzroci patnje

Najveći porast zaista je zabilježen kada se radi o anksioznosti i depresiji.

Ovi poremećaji su istovremeno bili i najčešći mentalni problemi s kojima su se ljudi borili u navedenoj godini. Nažalost, trend rasta se nastavlja, izazivajući sve veću zabrinutost među stručnjacima.

Na trećem mjestu, ali ne manje zabrinjavajuće, nalazi se kategorija poremećaja ličnosti koji nisu praćeni drugim mentalnim problemima ili zloupotrebom supstanci.

Ovo ukazuje na kompleksnost i raznovrsnost izazova s kojima se savremeno društvo suočava.

Globalna studija "Lanset" upozorava: Svijet u fazi pogoršanja

Studija je obuhvatila impresivnih 204 zemlje i detaljno analizirala 12 kategorija mentalnih poremećaja. Autori su nedvosmisleno upozorili da svijet ulazi u fazu pogoršanih problema ove vrste, što iziskuje hitnu i koordinisanu akciju. Glavni autor studije, Demijan Santomauro, izjavio je da su ga razmjere problema "istinski šokirale".

"Ovdje je u igri mnogo faktora i teško ih je sve razdvojiti," dodao je Santomauro, vanredni profesor na Školi javnog zdravlja Univerziteta u Kvinslendu u Australiji. On je naglasio da suočavanje s ovim faktorima rizika zahtijeva globalno kolektivno angažovanje.

Širok spektar problema: Od bipolarnog do poremećaja ponašanja

Pored već spomenutih, studija je pratila i druge mentalne probleme, uključujući bipolarni poremećaj, šizofreniju, poremećaje iz autističnog spektra, probleme sa hiperaktivnošću, anoreksiju, bulimiju, distimiju, kao i poremećaj ponašanja. Ovo naglašava širok dijapazon izazova u oblasti mentalnog zdravlja.

Ko je najviše pogođen?

Istraživači su otkrili da je zabilježen porast svih 12 vrsta poremećaja. Broj slučajeva anksioznosti povećan je za čak 158 posto, dok je depresija porasla za 131 procenat u poređenju sa 1990. godinom. Ovi podaci jasno ukazuju na dugoročni trend pogoršanja.

Najrjeđe zastupljeni poremećaji bili su anoreksija, bulimija i šizofrenija, iako ni ta stanja nisu rijetka i zahtijevaju ozbiljnu pažnju.

Zanimljivo je da se većina mentalnih poremećaja češće javljala kod žena. Međutim, autizam, poremećaji ponašanja, poremećaji ličnosti i neobjašnjiva intelektualna ometenost bili su zapravo češći kod muškaraca, što otvara pitanja o rodno specifičnim pristupima dijagnostici i liječenju.

Neprijavljeni broj slučajeva

Studija takođe pruža uvid u to kako je pandemija kovida-19 mogla uticati na stope određenih mentalnih zdravstvenih stanja. Prije pandemije, stope anksioznosti, depresije i nekih drugih poremećaja već su bile u porastu. Međutim, tokom i nakon krize, depresija se povećala i nije se vratila na stope prije pandemije. Anksioznost je dostigla vrhunac i ostala na visokom nivou sve do 2023. godine, potvrdio je istraživački tim.

U istraživanju se, takođe, obrađuju pitanja poput nedovoljnog prijavljivanja mentalnih problema, što je uobičajeno kada su u pitanju mentalne bolesti. Pol Bolton, naučnik na odjeljenju za mentalno zdravlje na Školi javnog zdravlja Džons Hopkins Blumberg u Baltimoru, naveo je da tačan broj nije poznat, ali su procjene iznesene u studiji najbliže stvarnim brojkama u svijetu.

Iza brojeva: Metodologija i finansiranje istraživanja

Istraživanje predstavlja dubinsku analizu podataka iz Studije o globalnom teretu bolesti, povreda i faktora rizika, poznate kao GBD (Global Burden of Disease) iz 2023. godine. GBD studiju, koju predvodi Institut za metriku i evaluaciju zdravlja na Univerzitetu u Vašingtonu, predstavlja najveći i najsveobuhvatniji napor za mjerenje zdravlja na različitim mjestima i u različitim vremenima.

Ovo grandiozno istraživanje, pokrenuto početkom devedesetih, obuhvata hiljade istraživača širom svijeta i prvenstveno ga finansira Fondacija Gejts od 2007. godine, dodaje CNN.

Iskustva s mentalnim zdravljem i dostupnošću zdravstvene pomoći značajno variraju od regije do regije, a veliki dio tereta za poboljšanje leži na kreatorima politike i drugim zdravstvenim vlastima, ukazali su stručnjaci. Naučnici su naveli da mnogi pozitivni, ali i negativni faktori, doprinose višim stopama ovih poremećaja.

"Stigma mentalnih bolesti je znatno smanjena, pa se ljudi mnogo lakše javljaju, nego da pate u tišini," rekao je psihijatar Robert Trestman. Ovo je ohrabrujući faktor koji može podstaći veći broj ljudi da potraže pomoć.

Važni savjeti: Kako se boriti protiv mentalnih problema?

Demijan Santomauro i drugi eksperti imaju jasan savjet koji može pomoći svakome ko se bori s ovim problemima. To uključuje obraćanje profesionalcima u vezi različitih terapija, lijekova i podrške. Ne treba se bojati potražiti stručnu pomoć.

Isto tako, poboljšanje načina života, uključujući uravnoteženu ishranu, njegovanje društvenih veza, redovno vježbanje, dovoljno sna, bavljenje hobijima i uspostavljanje zdravog odnosa između posla i života, mogu biti od ključnog značaja za očuvanje mentalnog zdravlja, zaključili su stručnjaci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.