Razbijen mit: Džinovske pande savršeno znaju kako da se pare

VAŠINGTON - Džinovske pande već decenijama prati mit da ne umiju da se pare i razmnožavaju bez ljudske pomoći, ali je takvo vjerovanje naučno neutemeljeno, navodi dr Brendi Smit, direktorica Nacionalnog zoološkog vrta Smitsonijan u Vašingtonu, u odlomku iz svoje nove knjige o ovim životinjama.

Smit, koja ima višedecenijsko iskustvo u zaštiti ugroženih životinjskih vrsta i vođenju programa njihovog razmnožavanja, ističe da je tokom rada u zoološkom vrtu shvatila koliko je javnost zainteresovana ne samo za mladunce pandi već i za njihov seksualni život, prenosi Popular Sajens.

Otkrivena istina: Pande se i te kako znaju pariti!

"Vaša osnovna odgovornost kada brinete o pandama jeste da dobijete što više novih pandi. Tokom razgovora za posao kustosa direktno mi je rečeno: Vaš zadatak je da obezbijedite uspješno razmnožavanje pandi", navela je Smit.

Ona objašnjava da je u Nacionalnom zoološkom vrtu učestvovala na redovnim sastancima stručnjaka, veterinara, naučnika i njegovatelja, na kojima su razmatrani detalji reproduktivnih planova, kako bi se povećale šanse za uspješno oplođenje i rođenje mladunaca.

Zašto je mit o "seksualno nesposobnim" pandama opstao decenijama?

Mit o tome da pande ne umiju da se pare dodatno je učvršćen još početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Istorija jednog pogrešnog vjerovanja: Ričard Nikson i pande

Kada je američki predsjednik Ričard Nikson 1972. godine najavio dolazak pandi Ling-Ling i Hsing-Hsing u Vašington, izjavio je da je problem sa ovim životinjama to što "ne znaju kako da se pare".

Tadašnji direktor zoološkog vrta Ted Rid bio je svjestan problema sa razmnožavanjem pandi i angažovao je naučnicu Devru Klajman, prvu ženu naučnicu u toj ustanovi, kao stručnjaka za reproduktivnu biologiju.

Smit navodi da su neuspješni pokušaji razmnožavanja pandi tokom narednih godina izazivali veliku pažnju, pa čak i šaljive komentare rukovodilaca zoološkog vrta, koji su neuspjeh opisivali kao "poraz mačizma" i poniženje za sve muškarce zaposlene u ustanovi.

Prema njenim riječima, interesovanje javnosti za reprodukciju pandi neobično je veliko u poređenju sa drugim životinjskim vrstama. Dok roditelji često pokušavaju da skrenu pažnju djece sa prizora parenja drugih životinja, posjetioci zoološkog vrta nerijetko se okupljaju kako bi posmatrali pokušaje parenja pandi i navijali za njih.

Autorica smatra da tome doprinosi činjenica da su pande zbog svog izgleda doživljene kao posebno simpatične i nevine životinje.

Ipak, kako ističe, sama činjenica da su džinovske pande i njihovi preci opstali milionima godina predstavlja jasan dokaz da su sposobne za uspješno prirodno razmnožavanje.

U divljini ove životinje obično žive između 15 i 20 godina, a njihov opstanak do danas bio bi nemoguć bez uspješnog razmnožavanja kroz brojne generacije.

Šta nam knjiga dr Brendi Smit otkriva o životu pandi?

Knjiga dr Brendi Smit "In the Company of Pandas: Edžploring the Secrets of the Njorld's Favorite Bear" biće objavljena 10. novembra, a donosi iskustva autorice iz rada sa jednom od najpoznatijih i najugroženijih životinjskih vrsta na svijetu.

Smit u knjizi otkriva detalje koji su manje poznati javnosti, uključujući način ishrane, napominjući da pande jedu skoro isključivo bambus, ali su nevjerovatno probirljive, tako da timovi u zoološkom vrtu moraju da testiraju različite vrste bambusa jer ono što je jednoj pandi poslastica, druga neće ni da pipne.

Neprospavane noći i posvećenost: Borba za opstanak mladunaca pandi

Autorica ističe da je rođenje pande jedan od najstresnijih perioda za čuvare - mladunčad se rađaju slijepa, ružičasta, bez dlake i oko 900 puta su manja od svoje majke, detaljno opisujući neprospavane noći veterinara koji prate svaki gram težine i mililitar mlijeka kako bi osigurali preživljavanje mladunaca.

Geopolitika i bambus: Kompleksni život džinovskih pandi

Knjiga se bavi i istorijskim i geopolitičkim aspektima džinovskih pandi, detaljno opisujući zamršenosti sporazuma o pozajmljivanju i uzgoju sa Kinom koji su započeli 1972. godine i nastavljaju da utječu na globalne napore za zaštitu prirode danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.