Slovenija: Arheolozi otkrili ulaz u radionicu iz gvozdenog doba

LjUBLjANA – U blizini Pivke, u Sloveniji, arheolozi su došli do izuzetnog otkrića: ulaza u radionicu iz gvozdenog doba, koja potiče iz sredine 1. vijeka prije nove ere.

Ovo nalazište pruža jedinstven uvid u život i zanate naših predaka.

Ovo značajno otkriće locirano je na mjestu praistorijskog naselja Baba, koje je jedno od četiri utvrđenja na uzvišenju iz gvozdenog doba u blizini sela Slavina. Ovaj lokalitet nije usamljen; istovremeno je jedan od preko 100 sličnih nalazišta u regionu Notranjska, kako prenosi slovenačka agencija STA.

Ove godine je na ovom mjestu održana četvrta ljetnja arheološka škola, plod saradnje Narodnog muzeja Slovenije, Arheološkog instituta i Univerziteta Viskonsin – Oškoš. Projekat je realizovan uz aktivnu podršku lokalne zajednice i Parka vojne istorije u Pivki, što pokazuje izvanrednu interoperabilnost nauke i lokalne kulture.

Arhitektura Gvozdenog doba

Tim slovenačkih i američkih arheologa, zajedno sa predanim studentima arheologije koji istražuju lokalitet, otkrili su impresivne ostatke građevine sa polukružnim ulazom, pažljivo sagrađene od pješčara.

Arheolog Boštjan Laharnar iz Narodnog muzeja istakao je jedan fascinantan detalj: velike ploče od pješčara, postavljene horizontalno i vertikalno, morale su biti dopremljene uzbrdo, iz potoka u dolini. To je, bez ikakve sumnje, zahtijevalo ogroman napor i složenu organizaciju drevnih graditelja.

Otkriveni ostaci predstavljaju samo donji dio građevine. Gornji nivo je, po svemu sudeći, bio izgrađen od drveta, ali, nažalost, nije sačuvan kroz vijekove, navode arheolozi. Zanimljivo je da nedostatak ugljenisanih drvenih elemenata ukazuje da građevina nije uništena u požaru, što nam govori da je možda napuštena na drugi način.

Najraniji oblik reciklaže

Objekat je najvjerovatnije služio kao radionica, a ova hipoteza je snažno potkrijepljena grupom predmeta od istopljene bronze pronađenih na lokalitetu. Detaljna analiza je pokazala da su među tim predmetima bile dvije narukvice, dva prstena, razni metalni fragmenti i jedna kopča.

"Izgleda kao da je neko želio da pretopi cijelu kutiju bronzanog nakita kako bi napravio nešto drugo.

Ovo je odličan primjer reciklaže", objasnio je Laharnar, pružajući fascinantan uvid u ekonomiju i zanatstvo gvozdenog doba i potvrđujući da je reciklaža bila praksa mnogo prije našeg vremena.

Dolazak Rimljana

Ova radionica datira iz posljednje faze naseljavanja Babe, lokaliteta na uzvišenju od 600 metara koje je bilo aktivno naseljeno sve do sredine 1. vijeka prije nove ere.

Pronađeni artefakti poput fragmenata amfora, kopči i novčića, ukazuju na to da je naselje napušteno ubrzo nakon toga, vjerovatno usljed napada rimske vojske. Arheološki nalazi takođe živopisno pokazuju kako su se, dolaskom Rimljana na teritoriju današnje Slovenije, mještani postepeno počeli prilagođavati i usvajati njihovu kulturu.

Tokom ovogodišnjih iskopavanja, arheolozi su pronašli i ranorimske novčiće koji su bili liveni, a ne kovani, kao i keltske novčiće koji datiraju iz istog perioda, što ukazuje na složenu ekonomsku i kulturnu razmjenu. Takođe, pronađene su kopče proizvedene u Italiji, kao i nakit koji je više odgovarao tradicionalnom ukusu mještana, navodi agencija.

"Pronašli smo i fino rimsko posuđe, što je i zanimljivo i pomalo iznenađujuće. Rimska trgovačka stanica u Razdrtu prirodno je imala takvo posuđe, pošto su stari Rimljani tamo živjeli. Međutim, mještani naselja Babe su ga očigledno nabavljali odatle i brzo se navikli na rimsku 'eleganciju' ", zaključio je Laharnar, ističući brzo prihvatanje novih trendova i luksuza od strane lokalnog stanovništva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.