Foto: Agencije
| Sestre Mirabal
Prije tačno 65 godina, 25. novembra 1960, tri sestre – Patrija, Minerva i Marija Tereza Mirabal – pronađene su mrtve na dnu jaruge u planinskom dijelu Dominikanske Republike.
Džip u kojem su putovale bio je survan sa litice, ali je brzo postalo jasno da to nije bila nesreća: njihova tijela nosila su tragove batinjanja i davljenja.

Dominikanskom Republikom tad je vladao Rafael Leonidas Truhiljo Molina, jedan od najbrutalnijih diktatora 20. vijeka. Tridesetogodišnju vladavinu obilježili su strah, cenzura, špijuniranje i surova represija. Disidenti su nestajali bez traga – a među njima su bile i sestre Mirabal.
Sestre koje su odbile da ćute
Rođene u imućnoj porodici, brzo su razvile političku svijest. Najistaknutija među njima, Minerva, prva žena sa diplomom prava u zemlji, odbila je Truhiljove seksualne nasrtaje. Uslijedile su prijetnje, nadzor, zabrana rada i mržnja diktatora, koja je vremenom postala smrtonosna.
Istoričarka Nensi P. Robinson zapisala je 2006. godine:
„Truhiljova mržnja prema sestrama nije bila samo politička, već i lična – bio je bijesan jer ga je Minerva odbila, doživljavajući to kao udar na svoje mačo-ego i autoritarni stil vladavine.“
Sestre i njihovi muževi osnovali su „Pokret 14. jun“, tajnu mrežu koja je organizovala ćelije otpora, dijelila letke i razotkrivala režimske zločine. U pokretu su nosile šifru „Las Mariposas“ – „Leptirice“.
Na dan smrti vraćale su se iz posjete muževima koji su bili u zatvoru. Presretnuti od strane tajne policije, brutalno su pretučene i udavljene. Njihova tijela zatim su stavljena u džip koji je gurnut u provaliju kako bi zločin izgledao kao saobraćajna nesreća.
Iako se Truhiljo predstavljao kao zagovornik ženskih prava – ženama je dao pravo glasa i slao delegatkinje u UN – u stvarnosti, ženama nije dozvoljavao stvarnu moć. Ubistvo „Leptirica“ razbilo je svaku iluziju o navodnom naprednjaštvu njegovog režima.
Prekretnica koja je ubrzala pad režima
Šest mjeseci nakon njihovog ubistva, Truhiljo je likvidiran. Široko je prihvaćeno da je ubistvo sestara bila prekretnica koja je slomila diktatorov ugled i ubrzala njegov pad.
Minerva je proročki govorila:
„Ako me ubiju, pružiću ruke iz groba i biću još jača.”
Kako je tragedija postala simbol globalne borbeGodine 1981. feministkinje u Bogoti predložile su da 25. novembar bude Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama – u čast sestara Mirabal, ali i kao podsjetnik na globalne korijene rodno zasnovanog nasilja.
Deset godina kasnije pokrenuta je kampanja „16 dana aktivizma“, koja se održava od 25. novembra do 10. decembra, Dana ljudskih prava. UN Žene su 2014. godine uvele inicijativu „Orange the world“, u kojoj narandžasta boja postaje simbol nade, solidarnosti i borbe za svijet bez nasilja.
Ubistvo sestara Mirabal nije izolovana priča – ono je dio globalne istorije otpora i borbe protiv nasilja nad ženama.
I danas, 65 godina kasnije, 25. novembar ostaje podsjetnik da borba još traje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.