Zdanja za vječnost

BANjALUKA - Prošlo je 50 godina od smrti prvog bana Vrbaske banovine Svetislava Tise Milosavljevića, čovjeka koji je dao trajni pečat kulturnoj istoriji grada Banjaluke.

Zdanja poput Banskog dvora, Sokolskog doma, hotela "Palas", Narodnog pozorišta Republike Srpske i mnogih drugih djelo su ovog velikana, kojeg s razlogom mnogi smatraju jednim od tvoraca Banjaluke.

Istoričar Zoran Pejašinović smatra da se o banu Milosavljeviću "nedopustivo malo pisalo".

- Prvi ban je u Banjaluku došao na Mitrovdan, 8. novembra 1929. godine, i to vozom, bez ikakve pompe i pratnje. Još istog dana prošetao je gradom i iskusnim neimarskim okom mjerkao gdje i šta bi se moglo i moralo činiti u toj neizgrađenoj i zapuštenoj varoši. Odmah je zasukao rukave i za kratko vrijeme uz znatnu državnu finansijsku pomoć postigao ogromne iskorake u razvoju cijele banovine, a posebno njene prestonice - Banjaluke - ispričao je Pejašinović.

Prema pisanju ovog istoričara, neke od banovih najvećih građevina donijele su mu laskavo ime "Banjalučki Perikle". To su, prije svega, Banska palata (danas Gradska uprava), Banski dvor, Pozorište, Higijenski zavod, objekti Učiteljske i Poljoprivredne škole, istočno krilo ondašnje Gimnazije, te sedam stambenih zgrada za činovnike.

- Ban Milosavljević bio je osnivač i banovinskog Muzeja, Udruženja za turizam, Zanatske i Trgovačke komore, kao i pokretač "Vrbaskih novina" i "Književne Krajine". Povrh toga, širom banovine zablistalo je 160 osnovnih škola, podignuti su mnogi drugi privredni, upravni, kulturni, zdravstveni i higijenski objekti, a na tvrdim i proširenim putevima sagrađene su stotine željeznih, armiranobetonskih i drvenih mostova - riječi su Zorana Pejašinovića.

U aprilu 1934. godine ban Milosavljević odlazi iz Banjaluke, a poslije banovanja je još samo jednom posjetio Banjaluku - na Spasovdan, 18. maja 1939. godine, kada se odazvao pozivu banjalučke pravoslavne crkvene opštine i došao da kumuje veličanstvenom Sabornom hramu za čije podizanje je, takođe, imao neprocjenjive zasluge.

Jedna od najpoznatijih ulica u Banjaluci danas nosi ime bana Svetislava Tise Milosavljevića, a na trgu Srpskih vladara, u srcu grada, nalazi se spomenik ovom velikanu, koji je otkriven 2004. godine, kada je i posthumno proglašen počasnim građaninom Banjaluke.

Jubilej

Za samo četiri i po godine Milosavljevićevog upravljanja banovinom izgrađene su stotine osnovnih škola, mostova, kilometri puteva, otvorene mnoge privredne, kulturne i sportske institucije i ustanove. Nažalost, posle 1945. godine delo Tise Milosavljevića potpuno je palo u zaborav. Naše vreme ispunjava veliki dug banu Milosavljeviću, jer ono što je u Banjaluci stvoreno tada pokazuje se uvek i iznova kao neprolazna vrednost kojom će se i buduća pokolenja dičiti - zapisao je istoričar Đorđe Mikić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.