Vizantijski nakit Konstantinu u čast

Banjaluka - Arheološkom izložbom "Nakit ranovizantijskog grada Balkis", koja će biti otvorena 15. aprila u Banjaluci, Republika Srpska obilježiće 1.700 godina od potpisivanja Milanskog edikta.

Rimski car Konstantin Veliki, Milanskim ediktom 313. godine, hrišćanima je dozvolio slobodu ispovijedanja vjere. Autor izložbe je kustos arheolog mr Bojan Vujinović, koji je pripremao postavku posljednjih nekoliko mjeseci u Zavičajnom muzeju Gradiška.

Najavljeno je da će izložbu svečano otvoriti predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, pod čijim pokroviteljstvom  je postavka organizovana.

- Kompletan obrađeni materijal biće predstavljen kroz katalog i arheološku izložbu. Najinteresantniji fragmenti nakita pronađeni su na ranovizantijskom utvrđenju Balkis, u selu Gornji Bakinci u Laktašima - rekao je Bojan Vujinović.

Ističe da je episkopija pronađena u Gornjim Bakincima najstarija i najveća na prostoru Republike Srpske i da se na osnovu pronađenih dokaza smatra da pripada periodu s početka četvrtog vijeka.

- U katalogu je oko 120 artefakata zlatnog, srebrnog, pozlaćenog i bronzanog nakita iz perioda seobe naroda, koji predstavljaju pojedine dijelove odjeće, obuće ili standardnih modnih ukrasa poput prstenja, narukvica ili ogrlica, koji su i danas karakteristični modni detalji - kazao je Vujinović.

Među nakitom koji će biti izložen nalaze se interesantni primjerci sa pozlatom i utisnutim poludragim kamenom, kao i veoma specifičnim predstavama ptica i drugih životinjskih maski.

- Ovako veliki broj nalaza nakita iz perioda seobe naroda na jednom lokalitetu je veoma rijedak, što Balkis stavlja u sam vrh "arheoloških riznica" na teritoriji bivše Jugoslavije - naglašava Vujinović.

Najavio je da će na izložbi biti i zanimljiva bista rimskog cara ili vojskovođe u obliku tega, kao i fragment glave medvjeda, koji predstavljaju nalaze iz antičkog perioda. Posjetioci će imati priliku da vide više bronzanih primjeraka sporednih jezičaka avarskog pojasa, koji su jedan od najtraženijih arheoloških artefakata u plemenitom metalu, naročito zlatu.

- Dio postavke je i srebrno prstenje sa utisnutim monogramima najvjerovatnije Istočnih Gota, ranovizantijske kopče sa neobičnim motivima i razne crkvene relikvije sa predstavama krsta - otkrio je Vujinović.

Osim nakita, izložbom su obuhvaćeni fragmenti kamene plastike episkopske crkve.

Fotografije

- Uz izložbene eksponate biće predstavljene i fotografije sa arheoloških istraživanja, na kojima će biti prikazana pokretna kulturna dobra pronađena u okviru bazilike, kao i veliki broj kamene plastike i drugih zanimljivih arheoloških artefakata - kaže Bojan Vujinović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.