Urtica dionica – dvodoma prgavica

Aleksandar Iilić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Urtica dionica – dvodoma prgavica

Nikne gdje stigne. Kosmopolita. Susreće se od Japana do Anda. Raste na vlažnom zemljištu bogatom azotom, u blizini ljudi i stoke: u dvorištima, baštama, oborima, voćnjacima, uz zidove i ograde, pored puteva, u poljima, na planinama...

Kopriva, žara, pasja kupina, višegodišnja je žbunasta biljka, čija se visina uglavnom kreće između novorođenčeta i djeteta. Korijen joj je velik; stabljika četvorouglasta; listovi srcoliki i reckasti, tamnozelene boje; cvjetovi žućkasto-zeleni, jednopolni, izbijaju tokom ljeta; plodovi su suve kapsule. Prekrivena je vlasima ispunjenim tečnošću koja sadrži mravlju kiselinu, smolu, histamin i nepoznatu proteinsku supstancu. Prilikom dodira, mekani vrhovi vlasi pucaju, tečnost se izliva i nadražuje kožu, koja se ospe, svrbi i peče, što je posljedica djelovanja mravlje kiseline.

Ljude kopriva hrani, liječi, štiti, oblači, ukrašava. Ona sadrži kalcijum, kalijum, gvožđe, fosfor, organske kiseline, vitamine A i Ce. Od nje se priprema sok, čaj, začin, salata, supa, čorba, pita. Poboljšava i pročišćava krv i probavni sistem. Koristi se protiv groznice, bolova, upala, alergije, reume, napetosti, nesanice, opadanja kose... Kopriva se stavlja u jastuk kao zaštita od uroka. Njena vlakna upotrebljavaju se za izradu platna sličnog lanenom, a od njenog korijena dobija se pigment žute boje.

Priroda koprive, tako, pokazuje dva svoja lica. Jedno je ono prgavo koje žari, a drugo je ono ljubazno koje obasipa blagodatima. Čini mi se da smo daleko više skloni da vidimo njeno prgavo lice, jer se ne obaziremo na koprivino načelo, koje, u stvari, nije samo njeno nego je opšte. To načelo je upravo obzirnost. Kopriva, kao i svako drugo biće, pokazuje svoje ljubazno ili svoje prgavo lice u zavisnosti od toga da li joj se pristupa obzirno ili bezobzirno. Ona ustrajno prati ljude i ćutljivo nudi svoju pouku.

U mitologiji se kopriva pojavljivala kao znamenje boga gromovnika i on nipošto ne bi udario u nju. Otud narodna izreka, koja se izgovara sa neopravdano omalovažavajućim prizvukom: "Neće grom u koprive." Nije da neće jer mu je to ispod časti, nego neće jer koprivi ukazuje čast.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.