Teatar u živoj tržišnoj utakmici

Banjaluka - Jedino rješenje za krizu je nadati se da će se protiv nas i protiv mladih koji žele da nauče pozorišno umijeće organizovati velika hajka: nova dijaspora glumaca koja će svakako, iz nametnutih okolnosti, izvući nezamislive prednosti za novo pozorište.

Napisao je ovo u ovogodišnjoj međunarodnoj pozorišnoj poruci povodom Svjetskog dana pozorišta - 27. marta, italijanski dramski pisac, scenograf, režiser i glumac Dario Fo.

- Svjetski dan pozorišta po ko zna koji put podsjetiće da će glumac uvijek biti na sceni, spreman i srećan što je neko došao da ga gleda. Svaki put iznova dobijaće privilegiju da govori misli velikih pisaca - rekla je glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske Slađana Zrnić, koju banjalučka publika rado gleda u mnogim predstavama.

U čast teatra večeras će se na brojnim pozorišnim scenama igrati različite predstave, a banjalučka publika moći će da u 19 časova besplatno pogleda "Folklornu magiju" u Dječijem pozorištu Republike Srpske. Na sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske u 20.30 časova biće izvedena komedija "Žiranti".      

- Taj komadić sreće će uvijek biti bačen u more publike i napraviti talas. Talas umjetnosti koji nam je u ovom vremenu najviše potreban. Dario Fo je vrlo kratko i jasno objasnio da je situacija u svijetu pozorišta alarmantna. Mislimo da se to samo nama dešava, a zapravo je obuhvaćena Evropa, bolje rečeno cijeli svijet - dodaje Zrnićeva.

Naglašava da su glumci ti koji će trajati hiljadama godina, ali da publika na neki način u tišini nestaje.

- Publika je postala ravnodušna, tužna i bespomoćna u svim aspektima umjetnosti, ne samo u pozorištu. Zaluđena je i omađijana strahom - smatra Zrnićeva.

Da pozorište nedvosmisleno i glasno govori o najvećim životnim istinama smatra i glumac i jedan od osnivača Gradskog pozorišta "Jazavac" Mario Lukajić.

- Pozorište danas treba otvoreno da govori o najvažnijim društvenim pitanjima, izazovima i iskušenjima savremenog čovjeka i nedostatku empatije među ljudima, jer će u protivnom izgubiti smisao postojanja - rekao je Lukajić.

Ističe da je i danas, kao i prije više stotina godina, pozorište na strani čovjeka, te da je kultura ta koja podstiče na slobodu misli, a umjetnost na promjene u društvu.

Reditelj Aleksandar Pejaković, koji je na scenu Narodnog pozorišta Republike Srpske postavio dvije komedije "Odumiranje međeda" i "Žiranti", za koje se traži karta više, kao najveći problem u pozorištu ističe nerazumijevanje pozorišnih radnika i vlasti.

- Većina današnjih političara pozorište smatraju nužnim zlom, te ga finansijski podrže samo onda kada baš moraju. Sa druge strane, većina pozorišnih radnika smatra da je država u obavezi da ih plaća, te da oni ne moraju da razmišljaju o publici ili da se upuštaju u tržišnu utakmicu - kazao je Pejaković i dodao da svijetli trenuci na pozorišnoj sceni dolaze kada se i jedni i drugi počnu baviti onim što im je zadatak.

Glumica Dječijeg pozorišta RS Svjetlana Andrić, koju je najmlađa publika imala priliku da gleda u predstavama "Folklorna magija" i "Mala sirena", kaže da je teatar još uvijek živ za nju i ostale glumce koji ga pokušavaju izmjeriti po onome što se desi između glumaca i publike.

- Za one koji pozorište pokušavaju da izmjere novčano, ono nikada nije ni bilo živo. Živimo u vremenu duhovnog siromaštva. Ne slušamo jedni druge, ne gledamo i ne razumijemo. Zašto onda govoriti o pozorištu? - dodaje Andrićeva.

Podsjeća da razne institucije propadaju jer su izgubile suštinu.

- Čemu čuđenje i strah? Od umjetnosti i kulture smo odustali svjesno jer nam nije bitna. Za sve što nam treba tu je novac - kaže ona.

Kritika kroz komediju

- Zbog nedostatka novca pozorišne kuće nastoje da održe minimum produkcije. Čini mi se da je dramski pisac danas "skrajnut", što zbog novih pozorišnih tendencija, ali i zbog odnosa pozorišta prema savremenim dramskim stvaraocima. Odnos vlasti i pozorišta je oduvijek bio zanimljiv. Vlast dozvoljava kritiku, pogotovo kroz komediju, jer na taj način kanališe bunt koji postoji u društvu i drži ga pod kontrolom - kaže dramski pisac Mario Ćulum.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.