Svi pišu, niko ne čita

DOŠLO je vreme koje je predviđao Branko Miljković, da će jednog dana poeziju pisati svi, ali on nije rekao da je niko neće čitati

. Međutim, i ove druge knjige koje se mnogo pišu malo su čitane. Više ne pišemo vesele knjige, a i na to što pišemo malo ko obraća pažnju, rekao je za "Glas Srpske" poznati srpski književnik Dobrica Erić, povodom Svjetskog dana knjige.

Srpski narod piše knjige, dodao je on, a možda će jednoga dana podmladak to i čitati.

- Spasavamo dušu pišući knjige, jer ne možemo nikako drugačije. Kada kažemo srpska knjiga, onda se polovina Srba odmah ogradi. Mada mislim da knjiga nije bolja ni na drugim mestima, gde nema ovakvog problema kao što je "srpska knjiga". Polovina Srba se otuđila, razbolela se od neke teške strašne bolesti i ne samo da priznaje sve ono što drugi govore loše o nama, nego i sami nadodaju još više, sami sebe blate, omalovažavaju, a to naravno utiče i na samu knjigu, pored svega ostalog. Ali, približava se radosni praznik Vaskrs i nadam se da će od tada da nam vaskrsne i knjiga - kaže Dobrica Erić.

Književnik Selimir Radulović smatra da uprkos najavama dežurnih apokaliptičara i tehničkih vještaka, savremeni svijet se, još uvijek, može nazvati svijetom knjige.

- Knjiga je stožer svake kulture, pa i naše. Sve ono što se materijalizuje u dnevnim proplamsajima tzv. manifestativne kulture, kada se uporedi s knjigom, može se nazvati prelazom iz većeg u manji oblik. Srpska kultura je svoj razlikovni znak ostvarivala putem knjige i preko knjige, vekovima. I danas je tako. I ne samo to, knjiga je, hvala Bogu, određivala i meru našeg sećanja i meru našeg pamćenja - istakao je Radulović.

Prema njegovim riječima, knjiga je vijekovima imala veliki značaj kod srpskog naroda.

- Od nastanka srpske pismenosti, bili smo sa knjigama, što se može pratiti u idealnom profilu srpske duhovnosti i kulture, od svetog Save, usmenih pevača i Vuka, do vladike Nikolaja i Njegoša. I do Matije, danas! U knjigama su koreni naši, istina o nama, imanja naša - naglasio je Selimir Radulović.

Na ideju da na neki način obilježe dan kada su preminula tri velika svjetska književnika Migel Servantes, Vilijem Šekspir i Garsilasko de la Vega, došli su daleke 1926. godine knjižari u Barseloni, koji su odlučili da svakom kupcu knjige poklone 23. aprila po jedan cvijet.

Beograd

Svjetski dan knjige, koji se proslavlja u cijelom svijetu 23. aprila prema odluci UNESCO-a iz 1995. godine, već nekoliko godina se obilježava i u Beogradu, prije svega, u bibliotekama i domaćim i stranim kulturnim centrima. Institut "Servantes" u Beogradu već tradicionalno svake godine obilježava Dan knjige i danas će od 12 sati ispred svoje zgrade poklanjati Beograđanima knjige. U Galeriji "Artget" Kulturnog centra Beograda tačno u podne biće predstavljena nova knjiga Gorana Petrovića "Pretraživač" i serija njegovih "Izabranih romana", sve u izdanju "Narodne knjige".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.