Sarita Vujković: Umjetnost slika društva

Početkom juna otvara se Venecijansko bijenale. Malo umjetnika sa ovih prostora će da otputuje da pogleda šta je to novo u svijetu, šta su to druge države pripremile kao svoje reprezentativne postavke i šta je to glavni kustos predstavio u Arsenalima. To je osnovna stvar za umjetnost: ljudi moraju da budu povezani i moraju da budu prisutni u mnogim velikim centrima. Jednostavno, naši ljudi treba tamo da borave.

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekla kustos Muzeja savremene umjetnosti Sarita Vujković, koja priprema knjigu u kojoj istražuje pozicije ženskog subjekta u okviru privatnih i javnih sfera bh. društva od dolaska Austrougarske do početka Drugog svjetskog rata.

* GLAS: Šta Vas je navelo da radite na knjizi "Ukus i gracija - Privatni i javni identiteti žena u okviru bosanskohercegovačke građanske umjetnosti"?

VUJKOVIĆ: Želja mi je bila da obradim, kako umjetnice, tako i druge važne ženske pojave u bh. kulturi od austrougarske okupacije do 1941. godine. Pažnja mi je prvenstveno bila usmjerena na umjetnice koje su imale akademsko obrazovanje i to su prva slikarka i grafičarka u BiH Adela Behr-Vukić, zatim Lujza Kuzmić-Mijić, koje su se školovale u Beču; slikarke Mica Todorović, Milena Šotra, kao i vajarka Iva Despić-Simonović i Rajka Merćep. Dolaskom građanske kulture, na ovim prostorima je jasnije postala uočljiva podjela na muške i ženske prostore i bila mi je želja da pronađem žene koje su na neki način svojim stvaralaštvom i svojim radom zaslužile mjesto u javnim sferama društva. Njihove umjetničke karijere su svjedočanstva da je ženama na Balkanu trebalo mnogo više hrabrosti da uđu u svijet umjetnosti, koji je u to doba bio neprikosnoveno muški.

* GLAS: Šta je u žiži interesovanja savremenih umjetnika u svijetu?  

VUJKOVIĆ: Umjetnost se u posljednjih 20 godina jako promijenila. Ljudi na našem prostoru možda nisu dovoljno svjesni kolika je to velika promjena, pogotovo u medijskom smislu samog nastanka djela. Umjetnost se više ne dijeli na slikarstvo, vajarstvo, grafiku, akvarel, crtež, već je to postao jedan multimedijski prostor. U savremenoj umjetnosti umjetnicima je danas sve dozvoljeno da bi izrazili svoju osnovnu ideju. Danas umjetnost, mnogo više nego u nekim prethodnim periodima, želi da učestvuje u nekoj simbiozi sa društvom, da bude u toku sa promjenama i životom; ona na razne načine govori o vremenu u kojem živimo, o vremenu koje je problematično, teško, prepuno ratova, sukoba, ali sa druge strane vremenu koje je osviješćeno.   

* GLAS: Kakav je kvalitet mladih umjetnika u Banjoj Luci?  

VUJKOVIĆ: Moram da pohvalim umjetničku scenu u Banjoj Luci i umjetnike koji su se u posljednjih pet-šest godina pojavili. Oni su došli sa Akademije umjetnosti, ali su zahvaljujući boravku u nekim drugim centrima ili školovanjem na postdiplomskim studijama u Beogradu ili negdje drugdje, uspjeli da shvate potrebu stvaranja scene na našem prostoru koja je nedostajala. Osnivanjem Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske radilo se na tome da se stvori banjolučka scena: devet umjetnika koje smo mi prikazali na izložbi "Međuprostor" na najbolji način govori o našim željama i uopšte težnjama kako da profilišemo tu scenu. U kontekstu BiH, banjolučka scena danas ima svježiji i fokusiraniji način izražavanja, koji je svakako postao uočljiv. Ono što treba istaknuti je i pojava Mladena Miljanovića. Nije bilo nijedne značajnije izložbene manifestacije da se njegovo djelo nije pojavilo. Sa druge strane, radovi Radenka Milaka, Sandre Dukić, Borisa Glamočanina, Miodraga Manojlovića, Nenada Maleševića i uopšte njihovo razmišljanje o nekim relacijama u okviru društva, medijska raznolikost njihovog djela i uopšte raznovrsnost u načinu mišljenja, zapravo su doveli do toga da se savremenoj umjetnosti na našem prostoru na neki način otvore vrata. 

Problemske izložbe

Ima mnogo samostalnih, a malo problemskih izložbi. Da bi kustos uradio problemsku izložbu, on treba da radi sa umjetnikom na stvaranju tog djela, kao i na konceptu te ideje.   Ali danas, umjetnik je zbog uslova finansiranja izložen pritisku da sam predstavi to djelo i da sam utiče na njegovu prezentaciju - rekla je Sarita Vujković. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.