Ne daju Hagadu na izložbu u Njujork

Sarajevo - Sa tri glasa "protiv" i jednim "za" Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na sjednici u Sarajevu nije dala pozitivan odgovor Metropoliten muzeju umjetnosti iz Njujorka, koji je tražio saglasnost za izlaganje sarajevske "Hagade" u SAD do ljeta 2016. godine.

Rekla je ovo predsjedavajuća Komisije Ljiljana Ševo i dodala da je ona bila "za", a da su "protiv" slanja "Hagade" u Muzej u Njujorku bili članovi Komisije Dubravko Lovrenović, Amra Hadžimuhamedović i Zejnep Ahunbaj, koji smatraju da je prije ostvarivanja saradnje sa Metropoliten muzejom "neophodno normalizovati uslove rada Zemaljskog muzeja, koji je zatvoren, a u kojem je pohranjena Hagada".

 - Iako sam smatrala da "Hagada" treba da ide u muzej u Njujork, drugi članovi Komisije misle da iznošenje "Hagade" prije regulisanja statusa Zemaljskog muzeja nije moguće. Postoji ustaljena međunarodna praksa razmjene kulturnih dobara i kako apsolutno nisam pobornik komparativnog metoda, neću reći da je "Hagada" vrednija od "Mona Lize" ili "Noćne straže" - rekla je Ševo.

Ona je dodala da BiH ima dovoljno eksperata, stručnjaka i snage da obezbijedi najbolje optimalne uslove za transport "Hagade" na izložbu.

- Radi se o rukopisu koji ima iluminirane stranice koje ne mogu biti izložene svaki dan svjetlosti, ali postoji ekspertiza koja kaže: biće izloženo tri dana u toku mjeseca ili pet dana, što određuje tim stručnjaka. Ukoliko do takve odluke dođe, uvijek možemo tražiti pomoć međunarodnih institucija. Nije prvi put da se eksponati iz Zemaljskog muzeja izlažu izvan BiH - konstatovala je Ševo.

Ona je dodala da niko iz javnosti i medija ranije nije iznosio sumnje kao što se desilo u ovom slučaju.

Podsjetila je da su i srednjovjekovni eksponati iznošeni na izložbe van BiH i da nikada niko nije postavljao pitanje obezbjeđenja, mjera zaštite ili transporta.

 - Moj lični stav iznosim jer smatram da je kulturno nasljeđe prioritetno, a institucija u kojoj se ono nalazi je neka vrsta podrške tom nasljeđu i predstavlja institucionalni okvir. Smatram da konzervatorske uslove u ovom trenutku ne može propisati Zemaljski muzej, jer se nalazi u stanju u kome se nalazi - rekla je Ševo.

Istakla je da smatra da je prezentacija našeg kulturnog nasljeđa izvan granica, a posebno u jednom tako renomiranom muzeju kakav je Metropoliten, posebno značajna za pozitivnu sliku u svijetu.

- Nikakva vrsta izolacionizma nije dobra za BiH i zaista nemam nikakvu dilemu da bi se "Hagada" poslije te tri godine po svim propisanim uslovima vratila u BiH tamo gdje pripada i čijeg je naroda vlasništvo - kazala je Ševo.

Član Komisije koji je glasao protiv odluke da se udovolji zahtjevima njujorškog Metropolitena, Dubravko Lovrenović kaže da prvo "treba riješiti pitanje Zemaljskog muzeja".

Sarajevska "Hagada" je jevrejski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen.

Ova vrijedna knjiga bila je izlagana samo četiri dana u godini, mada je u njenu konzervaciju uloženo dosta sredstava. Zatvaranjem Zemaljskog muzeja onemogućeno je njeno izlaganje javnosti.

Koliko će BiH izgubiti neustupanjem "Hagade" Metropoliten muzeju i svjetskoj publici na uvid - teško je procijeniti. Jedno je sigurno da je i "Hagada" u ovom trenutku postala sredstvo političkih ucjena.

Finci

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci smatra da je veliki gubitak ako "Hagada" stoji zaključana i niko je ne može vidjeti, bio Zemaljski muzej zatvoren ili otvoren.

- Umjesto toga, moglo bi je vidjeti milion posjetilaca. I kada se muzej otvori "Hagada" ponovo neće biti izložena zbog neke čudne politike koju vodi rukovodstvo Muzeja, koji je samo "Hagadin" držalac, a ne i vlasnik. Vlasnik je država BiH - napominje Finci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.